Naziv kolegija: Književni seminar - Filmske adaptacije njemačke književnosti

Izvođač/ica: dr. sc. Marijan Bobinac, red. prof.

ECTS-bodovi: 3

Jezik: njemački

Trajanje: 1 semestar/ljetni

Status: izborni

Oblik nastave: 2 sata seminara tjedno

Uvjeti upisa: nema

Ciljevi: Seminar će se – na intermedijalni način – baviti odnosom između književnosti i filma. Na početku predstavit će se temeljni pojmovi filmske analize, a potom će biti riječi o sličnostima i razlikama između književnoga i filmskog medija te o osnovama procesa filmske adaptacije književnih djela. Pritom će se rasprava fokusirati na sljedeće dvije teze: 1. Filmska adaptacija književnih djela nije jednostavan proces transformacije pri kojem se književnost jednostavno reproducira u drugom mediju: naprotiv, prenošenje iz jezičnoga u vizualni medij nužno je povezano s temeljenim promjenama pri čemu se književni predložak ni u kom slučaju ne treba promatrati kao norma; 2. U mjeri u kojoj je nastanak književnog djela vremenskim razmakom odvojen od njegove ekranizacije, medijalna opreka između predloška i filmske realizacije bit će u velikoj mjeri obilježena i povijesnom oprekom. – Nakon uvodnih teorijskih napomena projicirat će se šest značajnih ekranizacija kanonskih tekstova njemačkih autora. Nakon svake projekcije sudionici seminara, koji će prethodno pročitati tekst prema kojem je film snimljen, diskutirat će o odnosu između pojedinih književnih djela i njihovih ekranizacija.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Uz produbljena znanja o aspektima povijesti njemačke književnosti te o raznim fenomenima njemačke i europske društvene i kulturne povijesti, studenti svojim sudjelovanjem u seminaru, a napose u dijaloškoj formi rada, trebaju studenti u dijaloškom obliku nastave steći sljedeća znanja i kompetencije: sposobnost analiziranja i interpretiranja filmova (tj. filmskih adaptacija književnosti) te književnih tekstova u njihovoj sadržajnoj i formalnoj složenosti, potom sposobnost razumijevanja i opisivanja književnih tekstova i filmova u kontekstu njihova nastanka i recepcije (socijalni, estetski, kulturni, medijski, biografski aspekti), sposobnost refleksije o vlastitim iskustvima čitanja i gledanja filmova te stvaranja kompetentnih stavova o pitanjima vrednovanja književnosti i filma, razumijevanja i specifičnosti različitih književnih i filmskih vrsta, pisanje seminarskih radova, iznošenje usmenih referata.

Korištene metode: diskusija, grupni rad, čitanje i analiza tekstova, gledanje i analiza filmova, usmeni/pismeni referati.

Sadržaj: Uvod u odnos između književnosti i filma, uvod u analizu filma (1-3), Woyzeck (Büchner/Herzog, 4-5); Effi Briest (Fontane/Fassbinder, 6-7); Der Prozess (Kafka/Welles, 8-9); Traumnovelle (Schnitzler/Kubrick, 10-11); Der Steppenwolf (Hesse/Haines, 12-13); Der Vorleser (Schlink/Daldry, 14-15).

Literatura: A. Primarna literatura: Georg Büchner: Woyzeck; Theodor Fontane: Effi Briest; Franz Kafka: Der Prozess; Arthur Schnitzler: Traumnovelle; Carl Zuckmayer: Der Hauptmann von Köpenick; Bernhard Schlink: Der Vorleser; Filmovi: Werner Herzog: Woyzeck; Rainer Werner Fassbinder: Effi Briest; Orson Welles: The Trial; Stanley Kubrick: Eyes Wide Shut; Fred Haines: Der Steppenwolf; Stephen Daldry: The Reader. - - B. Sekundarna literatura: Joachim Paech: Literatur und Film, Stuttgart 1997; Anne Bohnenkamp: Literaturverfilmungen, Stuttgart 2005; Knut Hickethier: Film- und Fernsehanalyse, Stuttgart – Weimar 2007.

Studentske obveze i kontrola uspjeha: sudjelovanje u diskusiji, čitanje tekstova, seminarski rad (usmeni/pismeni)