Naziv: Bilateralni znanstveni projekt "Simbolični prostori i njihove granice. Kulturni odnosi između Hrvatske i njemačkoga jezičnog prostora u srednjoeuropskom kontekstu"

 

Voditelji: dr. sc. Marijan Bobinac, red. prof. i Prof. Dr. Wolfgang Müller-Funk (Institut für Germanistik/ Modul: Kulturwissenschaften/ Cultural Studies, Universität Wien / Diplomatische Akademie Wien) 

 

Suradnici: Kolegice i kolege s germanističkih i drugih filoloških / kulturoloških odsjeka u Zagrebu i Beču te iz susjednih zemalja (Mađarska, Češka, Slovačka, Slovenija, Srbija), uključujući i doktorande i postdoktorande dviju partnerskih institucija. 

 

Opis: Projekt "Simbolični prostori i njihove granice. Kulturni odnosi između Hrvatske i njemačkoga jezičnog prostora u srednjoeuropskom kontekstu" neposredno se nastavlja na znanstveni projekt MZOŠ "Pamćenje i identitet. Hrvatsko-njemački kulturni transfer" pod vodstvom prof. dr. Marijana Bobinca, a koji se opet u mnogo čemu nadovezuje na istraživanja provedena u okviru projekta "Hrvatsko-njemačke književne veze" (2000-2006). Rezultati tog projekta, koji je obradio razne aspekte hrvatsko-njemačkih književnih dodira (recepcija književnosti njemačkoga jezičnog područja, napose austrijske, u Hrvatskoj, preuzimanje književnih poetika s njemačkoga jezičnog prostora u hrvatsku književnost, književnost na njemačkom jeziku nastala u Hrvatskoj, publicistika na njemačkom jeziku u Hrvatskoj, povijest hrvatske germanistike itd.) prezentirani su na pet znanstvenih simpozija i dokumentirani u pet zbornika radova.

Bilateralna, hrvatsko-njemačka (u prvom redu austrijska) usmjerenost, koja i dalje ostaje u središtu interesa, proširuje se dimenzijom multilateralnosti: okolnost što je recepcija kulturnih fenomena s njemačkoga jezičnog prostora na sličan način tekla i u Hrvatskoj susjednim i srodnim zemljama doći će pritom znatno više do izražaja, a posebno snažnijim uključivanjem inozemnih suradnika, stručnjaka za pitanja kulturnog transfera na području bivše Habsburške Monarhije, odnosno Istočne i Jugoistočne Europe. 

Pojam "kulturnog transfera" odnosi se na procese prenošenja i posredovanja kulturnih artefakata (književnih i drugih tekstova, diskursa, medija itd.) između kulturnih sustava, pri čemu naglasak stoji na tri komponente: (1) na procesima selekcije (tj. na logici izbora transferiranih tekstova, medijskih diskursa itd.), (2) na procesima posredovanja (tj. na prikazu različitih tipova interkulturalnih posrednika - pojedinaca, skupina, institucija) i (3) na procesima recepcije (tj. na oponašanju i akulturaciji, odnosno na kreativnom usvajanju i transformaciji kulturnih artefakata). 

Potpuniji prikaz dodira njemačke, posebice austrijske s hrvatskom književnošću i kulturom - posebno u 19. i na početku 20. stoljeća - moći će se dobiti tek relativiranjem ideje o 'samoniklosti' nacionalne kulture. Novi, kritički pristup na povijest nacionalne književnosti i kulture u sjećanje će dozvati sve ono što se u procesu nastajanja i kasnijeg razvoja kulture potiskivalo i zaboravljalo. Razlog potiskivanju i zaboravljanju nije, dakako, samo inzistiranje na samoniklosti vlastite kulture i isključivanju onoga drugog, stranog. Razloge valja tražiti i u okolnosti što je odnos prema nijemstvu i njemačkoj/austrijskoj kulturi dugo vremena bio zatomljivan i prešućivan, pri čemu su u pozadini najčešće stajali neki politički i/ili ideološki stavovi. U tim aspektima projekt će se osloniti na metodičke koncepte "kulturnog sjećanja" i "pamćenja", koncepte koji omogućuju istraživanje fenomena sjećanja i pamćenja u književnim i neknjiževnim tekstovima, diskursima, medijima. Polazi se od toga da sjećanje i pamćenje igraju odlučnu ulogu u izgradnji i održanju individualnoga i društvenog, odatle i nacionalnog identiteta.  

Važan naglasak stavit će se pritom na širi, regionalni kontekst u kojem su nove nacionalne kulture nastajale. Bio bi to ujedno i prilog regionalno utemeljenoj kulturnoj povijesti nekadašnjega habsburškog prostora te Istočne i Jugoistočne Europe, prilog koji se, dakako, ne bi smio svesti na naivno-nostalgičan prikaz, kao što je to donedavno u raspravama o Srednjoj Evropi često bio slučaj. Jer ono što je u srednjoevropskom, posebno u bivšem habsburškom prostoru zanimljivo, nije nostalgija, nego interakcija kulturnih silnica, isprepletenost jezika, kulture i politike, slike o sebi i drugom, dinamika partikularizma i univerzalizma. Utoliko će istraživanja provedena u ovom projektu pružiti prilog određivanju pojma hrvatskog identiteta, napose u onim njegovim komponentama koje su stajale ili još uvijek stoje u kontaktu s njemačkim jezičnim prostorom, u prvom redu s Austrijom. 

Predloženi znanstveni projekt u istom se tematskom fokusu nadovezuje i na više austrijskih istraživačkih aktivnosti. S tim u vezi treba posebno istaknuti transdiciplinarni inicijativni kolegij (tj. doktorski studij) "Kulture razlike. Transformacije u Srednjoj Europi nakon 1989. godine" na Sveučilištu u Beču (voditelji: Heinz Fassmann i Wolfgang Müller-Funk, 2006-2008) i nekoliko austrijskih znanstvenih projekta (uz potporu FWF-a) o kulturi i književnosti Habsburške Monarhije (voditelji: Wolfgang Müller-Funk i Waltraud Heindl, 2000-2006, o kojima je do sada objavljeno 6 naslova u vlastitom nizu kod renomiranog izdavača Francke Verlag (Tübingen 2002-2007). U pripremi je i prijedlog novog projekta. 

Tema zajedničkoga bilateralnog projekta - o kojoj će biti riječi već na zajedničkom simpoziju u Opatiji (4.-7. listopada 2007) - u prvom će se redu usredotočiti na simbolični prostor bivše Jugoslavije i njegov odnos prema kulturnom okružju, multietničkom prostoru bivše Dunavske monarhije te prema njemačkom jezičnom prostoru. Na taj će se način germanistička, komparatistička i povijesna istraživanja smjestiti u metodički okvir koji je obilježen "kulturalnom prekretnicom" (cultural turn) u humanističkim znanostima i u čijem će središtu stajati pojmovi poput pamćenja, identiteta i razlike, interkulturalnosti i transkulturalnosti, kulturnog transfera i konstrukcije simboličkih prostora. 

Književnost, kazalište i druge umjetnosti shvaćaju se pritom kao mediji i simbolički izražajni oblici koji su pri stvaranju i oblikovanju modernih nacionalnih kultura u 19. i 20. stoljeću imali presudnu ulogu. Raznovrsne manifestacije književnosti, kazališta i umjetnosti djeluju, s jedne strane, na interne političke, društvene i estetske okolnosti, no istodobno su povezani i s eksternim književnim, intelektualnim i estetskim razvojem. Ti odnosi određuju se kao interkulturni, intrakulturni odn. transkulturni i opisuju procese uzajamnoga kulturnog transfera. 

Cilj bilateralnog projekta jest da, nastavljajući se na ranije navedene austrijske i hrvatske znanstvene projekte, umreži znanstvenike iz više zemalja i da u taj rad uključi i znanstvene novake. U spomenutim projektima razmatran je i analiziran odnos središta i periferija, kulturnih promjena i političkih transformacija, konstrukcija kulturnog pamćenja, konstrukcija slika o sebi i drugima unutar fragmentiranog prostora Habsburške Monarhije. Nasuprot postojećim nacionalnim projektima ovaj projekt predstavlja dodatno tematsko produbljivanje i umrežavanje. Planira se izrada pojedinačnih studija i članaka i njihovo objavljivanje u zbornicima radova. U središtu će pritom stajati sljedeće teme:
- Pozornica nacije - nastajanje i razvitak nacionalnih kazališta u zemljama Srednje i Jugoistočne Europe između oponašanja i razgraničenja.
- Prijelom stoljeća i nacionalno buđenje u zrcalu književnosti.
- Kriza demokracije i njezina simbolična obradba u književnosti i intelektualnim diskursima međuratnog razdoblja: Jugoistočna Europa, Srednja Europa i njemački jezični prostor.
- Raspad Jugoslavije, konstrukcija novih nacionalnih država te rat i mir u zrcalu književnosti na prostoru bivše Jugoslavije i njemačkom jezičnom prostoru nakon 1989.
Ovaj bilateralni znanstveni projekt ne teži samo za postizanjem širega tematskog i strukovnog okvira, nego nastoji pružiti i prilog razvoju kulturoloških istraživačkih metoda koje se nastale slijedom kulturalne prekretnice u humanističkim i društvenim znanostima uopće, a osobito u znanosti o književnosti: uz istraživanja na području kulture pamćenja ovamo pripada i bavljenje raznim aspektima prostora ("spatial turn"), teorijom narative, konceptima reprezentacije poput teorija slike, teksta i medija, konceptima postkolonijalizma i kulturnog transfera. 

Projekt je koncipiran za dvije godine, 2008. i 2009, i predviđa sljedeće aktivnosti: 
- Workshop u Zagrebu, 2008. god.