Odsjek za germanistiku Filozofski fakultet Sveuilite u Zagrebu
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Nove zagrebačke germanističke studije Ispis


Knjiga 1

Velimir Piškorec: „Germanizmi u govorima đurđevečke Podravine“

Zagreb, 2005. 


Knjiga
je podijeljena u sedam cjelina. U prvom poglavlju predstavljeni su osnovni pojmovi dodirnoga jezikoslovlja i istraživanja posuđenica, pri čemu je kritička pozornost posvećena teorijskim doprinosima hrvatske kontaktne lingvistike. Sociolingvistički okvir njemačko-hrvatskih jezičnih dodira obrađen je u drugom poglavlju. U trećem je poglavlju opisan metodološki instrumentarij korišten pri istraživanju germanizama i podastrijeti su rezultati analize germanizama s težištem na morfosintaktičkoj i fonološkoj adaptaciji posuđenica. U sklopu morfosintaktičke adaptacije detaljno su obrađene pojedine vrste riječi, a u uz njih je predložen i odgovarajući klasifikacijski model. Polazeći od kontrastivne analize njemačkoga jezika i govora đurđevečke Podravine, razvijen je pojam dijafonskoga para i opisane su mogućnosti klasifikacije dijafonskih parova. Četvrto poglavlje, najopsežnije u ovome radu, ustrojeno je abecedno, prema njemačkome modelu, a obuhvaća više od devet stotina samostalnih članaka u kojima se – uz njemački model – navode odgovarajuće podravske replike i njihova adaptacijska obilježja (morfosintaktička, fonološka, semantička, stilistička). U petom se poglavlju abecednim redom navode identificirane replike i upućuje na odgovarajuće njemačke modele. Šesto poglavlje sadrži popis relevantnih dijafonskih parova. U sedmom poglavlju prezentirani su rezultati istraživanja germanizama u tiskanim tekstovima pisanima na govorima đurđevečke Podravine. Ekscerpirano je tridesetak tekstovnih cjelina, uglavnom knjiga, a identificirani germanizmi predstavljeni su u rečeničnom kontekstu. Obuhvaćeni izvori popisani su i opisani u sklopu odgovarajućega anotiranoga popisa. Na kraju knjige nalazi se popis konzultirane sekundarne literature.


Cijena: 120 kuna

 




Knjiga 2

Theo Binder: „Njemačke posuđenice u hrvatskom govoru Osijeka“

Zagreb, 2006. 

Preveo i priredio: Velimir Petrović

Svoju doktorsku radnju izvornoga naslova „Die deutschen Lehnwörter in der kroatischen Essegger Mundart“ Theo Binder je predao na ocjenu Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Beču 30. lipnja 1954., a obranio 29. ožujka 1956. godine. U višejezičnoj osječkoj sredini njemački jezik je vrlo dugo (od kraja 17. do polovice 20. stoljeća) imao vodeću ulogu i kao takav svojim elementima lako prodirao u hrvatski jezik, obogaćivao ga leksičkim elementima, ali i narušavao njegovu izvornost utoliko što su mnogi hrvatski izrazi, naročito u razgovornom jeziku, ustupali mjesto njemačkim elementima. Velikim smanjenjem broja Folksdojčera nakon Drugog svjetskog rata njemački jezik se sustavno potiskuje.

Rođeni Eseker i izvorni govornik osječkog njemačkog i osječkog hrvatskog jezika, Binder zasniva svoju doktorsku radnju na korpusu od 1754 posuđenice koje je slušao od djetinjstva i vjerojatno i upotrebljavao u govoru. U svom radu on polazi od njemačke motivirajuće riječi – ukupno 1437 – kojoj dodaje s desne strane hrvatski oblik posuđenice s gramatičkim podacima o rodu i pripadnosti određenoj vrsti riječi te o stilskoj razini i eventualnoj regionalnoj ili dijalektalnoj obojenosti izvorne njemačke riječi. Svaka posuđenica obilježena je naglaskom.


Cijena: rasprodano




Knjiga 3

Velimir Petrović: „Esekerski rječnik – Essekerisches Wörterbuch“

Zagreb, 2008. 

Njemački dijalekt grada Osijeka, nazvan „Essekerisch“ ili „die essekerische Mundart“, nastao je od više bavarsko-austrijskih dijalekata i leksičkog udjela jezika u dodiru, prije svega: razgovornog njemačkog jezika austrijske varijante, hrvatskog, srpskog i mađarskog. Do kraja Drugog svjetskog rata bio je čvrsto ukorijenjen kao jezik sporazumijevanja nižih društvenih slojeva njemačkog dijela stanovništva Osijeka iako je hrvatski od 1918. bio jedini nastavni jezik u školama. Nakon završetka rata broj njemačkog stanovništva se iz političkih razloga katastrofalno smanjio, pa nisu više postojali preduvjeti za opstanak esekerskog dijalekta. Danas se može naći samo vrlo mali broj Esekera koji bez većih problema govore tim dijalektom. Svima nedostaju riječi.

Ovaj rječnik ima za cilj da čitateljima olakša razumijevanje objavljenih esekerskih tekstova i da dio leksičkoga blaga tog miješanog gradskog dijalekta učini dostupnim zainteresiranim istraživačima. Leksičke su jedinice uzete zajedno s kontekstom iz postojećeg materijala. Za riječi nađene izvan konteksta autor rječnika sam je konstruirao primjere.

Uz svaki esekerski unos naveden je njemački odnosno hrvatski ekvivalent. Osim standardnojezičnih navedeni su i adekvati razgovornog jezika. Neki od njih svojom ekspresivnošću pridonose, doduše, slikovitosti i živosti razgovornog jezika, ali su zbog niske stilske razine ograničene upotrebljivosti. U predgovoru se nalaze informacije o naglasku i izgovoru riječi.


Cijena: rasprodano

 



Knjiga 4

Zrinjka Glovacki-Bernardi (ur.): „Deutsch in Südost- und Mitteleuropa – Kommunikationsparadigmen im Wandel“

Zagreb, 2011.

Prigodom objavljivanja „Esekerskog rječnika“ Velimira Petrovića u Osijeku je od 23. do 25. listopada 2008. održan međunarodni znanstveni skup pod naslovom „Njemački u jugoistočnoj u srednjoj Europi: mijena komunikacijskih paradigmi“. Sudionice i sudionici su suradnice i suradnici na znanstvenom projektu „Njemački i hrvatski u dodiru – sociokulturni aspekti i komunikacijske paradigme“ te jezikoslovci koji se bave njemačko-hrvatskim jezičnim dodirima.

Zbornik svojom tematskom usmjerenošću predstavlja važan doprinos istraživanju uloge njemačkoga u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Polazeći od dosadašnjih dodirnolingvističkih istraživanja, predstavljaju se brojni novi rezultati istraživanja koji dokumentiraju znanstveni napredak u ovom području.



Zbornik sadrži sljedeće radove:

Csaba Földes: „Mitteleuropa: ein kontaktlinguistisches Arbeitsfeld als Aufgabe für die Germanistik“

Hermann Scheuringer: „Zur kurzen Geschichte des Deutschen als Herrschafts- und Siedlersprache in Bosnien und Herzegowina“

Velimir Petrović: „Zur Wortbildung des Substantivs im Essekerischen“

Vladimir Karabalić: „Nominale Komplemente zu Substantiven im Deutschen und Kroatischen“

Slađan Turković: „Zu einigen syntaktischen Merkmalen des österreichischen Deutsch in Kroatien im 18. Jahrhundert“

Maja Anđel: „Morphologische Komplexität und Sprachverstehen“

Richard Reutner: „Schlüsselwörter im Sprachkonflikt-Diskurs“

Marijana Kresić: „Deutsch-kroatische Sprachidentitäten“

Velimir Piškorec / Kristian Novak: „Sprachbiographien Zagreber GermanistikstudentInnen“

Franjo Janeš: „Deutsche Lehnwörter in der kroatischen Jugendsprache“

Aleksandra Ščukanec: „Deutsch-kroatische Sprachkontaktphänomene in der kroatischen Literatur vom Realismus bis zur Gegenwart“

Erminka Zilić: „Grußformeln in Bosnien und Herzegowina in der ersten Hälfte des 20. Jahrhunderts (anhand von Beispielen aus Lehr- und Konversationsbüchern)“

Uršula Krevs Birk: „Begrüßung im Deutschen und im Slowenischen um die Jahrhundertwende“

Zrinjka Glovacki-Bernardi: „Gesprächsparadigmen“


Cijena: 85 kuna