Naziv: Njemački i hrvatski u dodiru - sociokulturni aspekti i komunikacijske paradigme

Broj: 130-1300869-0826

Voditelj: dr. sc. Zrinjka Glovacki-Bernardi, red. prof.

Suradnici:  

Pretpostavka: Iako su višestoljetni jezični i kulturni dodiri između germanofonih naroda i Hrvata na tlu današnje Hrvatske nepobitna povijesna i kulturološka činjenica, uloga i utjecaj njemačkoga jezika u Hrvatskoj dugo je vremena bila tabuizirana tema. Nadovezujući se na istraživanja provedena u sklopu projekta Hrvatsko-njemački jezični dodiri (2001.-2005.) gdje su se u središtu znanstvenoga interesa nalazili u prvome redu sistemskolingvistički aspekti hrvatsko-njemačkih jezičnih dodira (germanizmi u hrvatskim dijalektima; ortografske, fonološke i morfološke osobitosti njemačkoga jezika u rječnicima i gramatikama hrvatskih autora; rano usvajanje gramatičkih i leksičkih struktura njemačkoga u bilingvalnih govornika; kontrastivni, valencijski opis hrvatskih i njemačkih glagola; njemački jezik u novinama na njemačkom jeziku u Hrvatskoj), ovaj projekt polazi od temeljne pretpostavke da supostojanje njemačkoga i hrvatskoga jezika u Hrvatskoj nije ograničeno samo na sistemskolingvističku dimenziju jezičnoga dodira, već da potvrđuje zajednički srednjoeuropski kulturni i povijesni okvir koji je u velikoj mjeri utjecao na oblikovanje hrvatskoga kulturnoga i jezičnoga identiteta. 

Postupci, plan i protokol istraživanja: 1. Postupci i metode sociolingvistike, kontaktne lingvistike, ekolingvistike, migracijske lingvistike, tekstnolingvistička analiza, istraživanje jezičnih biografija, konekcionistička teorija. 2. Protokol i plan istraživanja za pojedine tematske sklopove: a) povijest tekstnih vrsta: 1. i 2. godina - obrada korpusa, analiza povijesnih tekstova na njemačkom jeziku, utvrđivanje sistemskolingvističkih karakteristika njemačkog jezika u Hrvatskoj od 16. do kraja 19. st.; analiza tekstnih vrsta portret znanstvenika na korpusu hrvatskih filoloških časopisa  i njemačkih zbornika te bilješka o piscu u beletrističkim djelima i na Internet-stranicama; 3. godina - tekstnolingvistička analiza tekstnih vrsta, opis funkcionalne i pragmatičke uloge tekstnih vrsta na njemačkom jeziku u javnoj i privatnoj komunikaciji u Hrvatskoj; analiza korpusa intervjua poznatih osoba objavljenih u časopisima; 4. i 5. godina - jezične promjene u okvirima historijske gramatike uvjetovane promjenama komunikacijske prakse i uloga različitih tekstnih vrsta u promatranom razdoblju; tekstnolingvistička analiza i utjecaj suvremenih njemačkih stručnih tekstova na hrvatski; strategije samoprezentacije u autobiografskim tekstnim vrstama. b) jezične biografije hrvatskih iseljenika i povratnika: 1. godina - snimanje jezičnobiografsko-narativnih intervjua; 2. godina - transkripcija intervjua u skladu postupcima konverzacijske analize; 3. godina - izrada jezičnih biografija na temelju rekonstrukcije narativnog identiteta i kvalitativne analize sadržaja; 4. godina - analiza diskurzivnih strategija u jezičnobiografskim iskazima (evaluacija, argumentacija, naracija) i njihova uloga pri oblikovanju transkulturalnih jezičnih identiteta; 5. godina - sistemskolingvistička analiza pojava transferencije iz njemačkoga u iskazima informanata na hrvatskome (fonološke transferencije, posuđenice - trenutačne i semantičke, prebacivanje kodova) te opis pojava jezične erozije u hrvatskome kod informanata kojima je njemački jezik dominantan. c) jezične biografije povijesnih osoba iz hrvatskog javnog života: 1. godina - opis hrvatskoga i njemačkoga korpusa istraživanih osoba na bibliografskoj razini (opseg i vrsta tekstova) i analiza autobiografija i biografija s obzirom na jezičnobiografske iskaze; 2. godina - analiza korespondencije s obzirom na zastupljenost hrvatskoga i njemačkoga jezika te jezičnobiografske iskaze; 3. godina - analiza dnevničkih zapisa uz fokusiranje na jezičnobiografske iskaze; 4. godina - sistemskolingvistička analiza hrvatskih tekstova s obzirom na transferencije iz njemačkoga; 5. godina - rekonstrukcija odgovarajućih jezičnih biografija i njihovo pozicioniranje u biografski kontekst dotične osobe te sociolingvistički okvir razdoblja u kojem je živjela. d) komunikacijske paradigme: 1. godina - analiza korpusa za razdoblje 1900.-1930.; 2. godina - kontrastivna analiza pozdrava i oslovljavanja za razdoblje 1900.-1930.; 3. godina - analiza suvremenog pisanog korpusa i usporedba s rezultatima kontrastivne analize za prethodno razdoblje; 4. godina - prikupljanje korpusa govorenog jezika za njemački i hrvatski; 5. godina - opis i kontrastivna analiza korpusa govorenog jezika; e) konekcionistički modeli: 1 i 2. godina - svrstavanje i kodiranje podataka o psiholingvističkom procesiranju morfoloških podataka u dvojezičnih govornika hrvatskog i njemačkog (različiti stupnjevi dvojezičnosti); 3. godina - postavljanje, odabir i oblikovanje modela, treniranje modela s pomoću kodiranih podataka; 4. i 5. godina - analiza i evaluacija dobivenih podataka na temelju dizajniranih modela; f) njemačkojezično novinstvo u Hrvatskoj od 1786. do 1945. godine: 1. godina - istraživanje bibliografsko-povijesne razine: izrada regionalnog popisa novina i časopisa zagrebačkog kruga od početaka do 1945. godine prema sljedećim razvojnim razdobljima: 1. razdoblje  1786.- 1848.; 2. razdoblje 1848.- 1918.; 3. razdoblje 1918.-1941.; 4. razdoblje 1941.-1945.; objava strukturiranih podataka na mreži; 2. godina - istraživanje bibliografsko-povijesne razine: izrada regionalnog popisa novina i časopisa osječkog kruga od početaka do 1945. godine prema sljedećim razvojnim razdobljima: 1. razdoblje 1848.- 1918.; 2. razdoblje 1918.-1941.; 3. razdoblje 1941.-1945.; objava strukturiranih podataka na mreži; 3. godina - Istraživanje bibliografsko-povijesne razine: izrada popisa novina i časopisa za gradove Opatija, Rijeka, Koprivnica, Sisak, Vinkovci, Vukovar, Zadar; objava strukturiranih podataka na mreži; 4. godina - istraživanje žurnalističke razine tekstnih vrsta 'uvodnik' ' vijest'; povijesni razvoj; - usporedba njemačkih i hrvatskih tekstova; 5. godina - istraživanje komunikacijske razine novinske i časopisne građe iz razdoblja Hrvatskog narodnog preporoda; CROATIA (1839.-1842.): utjecaj njemačkoga jezika i kulture na hrvatski jezik i kulturu. g) esekerski njemački: 1. i 2. godina - ekscerpiranje leksičkog materijala iz pisanih tekstova i tonskih zapisa, klasifikacija, trojezičnog rječnika esekerskog govora; 3. godina - priprema publikacije tekstova na esekerskom, analiza tvorbe riječi i sintakse finitnog glagola; 4. i 5. analiza rečeničnog okvira i izokvirivanja u esekerskom. 

Svrha i ciljevi: 1. Rezultati predloženog projekta trebaju dovesti do novih znanja o kulturnom i jezičnom dodiru njemačkoga i hrvatskoga u srednjoeuropskom kulturnom okruženju. Dobivene spoznaje pružit će uvid u povijest komunikacijske prakse na njemačkom jeziku u Hrvatskoj. Stečene spoznaje produbit će i proširiti znanje o razvoju jezika i uzrocima jezičnih promjena koje nisu samo sistemskolingvističke naravi. Važan cilj istraživanja jest i stjecanje uvida u jezičnobiografsku dimenziju hrvatsko-njemačkih jezičnih dodira na dijakronijskoj i sinkronijskoj razini s obzirom na rekonstrukciju narativnog jezičnobiografskog identiteta, diskurzivne strategije i transkodalne fenomene (jezične transferencije, jezična erozija). Također će se pratiti razvoj međuodnosa unutar srednjoeuropskog govornog saveza (Sprechbund) koji je od osobite važnosti za razumijevanje komunikacijskih paradigmi u europskim integracijama. 

Primjena istraživanja: Mogućnosti primjene dobivenih rezultata i spoznaja odnose se na a) širi kontekst humanističkih i društvenih znanosti (sociokulturna istraživanja, informacijske, povijesne i pravne znanosti, psiholingvistika, sociolingvistika, etnologija, antropologija), b) usavršavanje postojećih i izrada novih kurikuluma na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini studija germanistike i srodnih humanističkih i društvenih studija, c) izradu nastavnih materijala i udžbenika. 

Očekivani rezultati: Nakon 1. godine: pripremljeni i usustavljeni korpusi svih tematskih cjelina, tonski zapisi, kodirani podaci, regionalni popis novina i časopisa te ekscerpiran leksički materijal. Naokn 2. godine: završena analiza sistemskolingvističkih karakteristika povijesnih tekstova, transkripcija intervjua, analiza korespondencije i jezičnobiografskih iskaza, kontrastivna analiza pozdrava i oslovljavanja, istraživanje bibliografsko-povijesne razine časopisa. Nakon 3. godine: završena tekstnolingvistička analiza tekstnih vrsta i njihove funkcionalne i pragmatičke uloge, izrada jezičnih biografija na temelju rekonstrukcije narativnog identiteta i kvalitativne analize sadržaja, analiza dnevničkih zapisa, analiza suvremenog pisanog korpusa, oblikovanje i treniranje konekcionističkih modela, objava strukturiranih podataka o časopisima na mreži, analiza tvorbe riječi i sintakse finitnog glagola u esekerskom. Nakon 4. godine: završena analiza diskurzivnih strategija u jezičnobiografskim iskazima, sistemskolingvistička analiza hrvatskih tekstova s obzirom na transferencije iz njemačkoga, završen korpus govorenog jezika s obzirom na komunikacijske paradigme, završena analiza žurnalističke razine tekstnih vrsta uvodnik i vijest. Nakon 5. godine: završen opis jezičnih promjena u okvirima historijske gramatike, završena analiza strategija samoprezentacije u autobiografskim tekstnim vrstama, sistemskolingvistička analiza transferencije u iskazima informanata i opis pojava jezične erozije u hrvatskome kod informanata s dominantnim njemačkim, završena rekonstrukcija jezičnih biografija i njihovog pozicioniranja u opći biografski kontekst, završena kontrastivna analiza komunikacijskih paradigmi u govorenom jeziku, završena analiza i evaluacija podataka na temelju dizajniranih konekcionističkih modela, završeno istraživanje komunikacijske razine novinske građe hrvatskog narodnog preporoda, završena analiza rečeničnog okvira i izokvirivanja u esekerskom. 

Dosadašnje spoznaje: a) U posljednjih nekoliko godina u europskoj je sociolingvistici provedeno nekoliko jezičnobiografskih istraživanja s težištem na izradi jezičnih biografija višejezičnih govornika, no dosada takvim istraživanjima nisu bili obuhvaćeni govornici koji u svom jezičnom repertoaru imaju hrvatski i njemački jezik. b) U ovom trenutku ne postoje opsežnija istraživanja komunikacijske prakse u povijesnojezičnom kontekstu njemačko-hrvatskih jezičnih dodira te njihova utjecaja na jezične promjene. c) Istraživanja i saznanja o funkcioniranju srednjoeuropskog govornog saveza i hrvatskog kao pripadajućeg jezika ne postoje, a isto tako niti istraživanja o mogućem postojanju toga saveza i danas. 

Nastavak istraživanja: "Hrvatsko-njemački jezični dodiri", 0130997, za objavljene publikacije u sklopu projekta vidi: http://bib.irb.hr 

Odjek i utjecaj prethodnih istraživanja: Rezultati projekta izravno su utjecali na planiranje diplomskog studija germanistike kulturološkog smjera i izradu odgovarajućih kurikuluma. Objavljeni radovi koriste se kao nastavna literatura germanističkih kolegija i seminara na dodiplomskoj i poslijediplomskoj razini. 

Uključenost znanstvenih novaka i mjere za osamostaljenje mladih suradnika na projektu: Projekt će u rad uključiti dvoje novaka koji sudjeluju u radu projekta 0130997. Oni će osamostaliti izradom doktorske disertacije na jezičnog identiteta i hrvatsko-njemačke dvojezičnosti te zastupljenosti njemačkih posuđenica u suvremenim hrvatskim rječnicima što znači da će na projektu biti uključeni u cjeline koje obuhvaćaju tekstne vrste i jezične biografije u dijakronijskoj dimenziji. U prvoj godini predviđa se uključivanje dvoje novih novaka koji bi do kraja trajanja projekta završali doktorski studij i započeli s izradom doktorskih radnji vezanih uz teme projekta iz područja komunikacijskih paradigmi te narativne konstrukcije jezičnobiografskih identiteta. U drugoj godini te u četvrtoj godini uključit će se po jedan novak. 

Napomena: Suradnički odnosi uspostavljeni su s projektima 1) "Kulturni tokovi, zajednica i oblikovanje identiteta", voditeljica Jasna Čapo Žmegač, pri Institutu za folkloristiku i etnologiju, 2) "Suvremena transformacija lokalnih jezičnih zajednica i kulturna raznolikost", voditeljica Anita Sujoldžić, u okviru programa "Antropološka istraživanja populacijske strukture Hrvatske" pri Institutu za antropološka istraživanja", 3) "Hrvatska novinska građa kao informacijski izvor", voditeljica Marina Čizmić Horvat, u okviru programa "Nakladnici i knjižnice: promjena paradigme za društvo znanja" pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu.  

Popis radova objavljenih u sklopu projekta: http://bib.irb.hr/lista-radova?projekt=130-1300869-0826