Reklama za znanstvenike: Bibliografski katalog LZ "Miroslav Krleža"

Od našeg novog dopisnika!

Piše Filip Hameršak (fhamer_at_lzmk.hr)

Bibliografski katalog Leksikografskoga zavoda "Miroslav Krleža" – malo poznato pomagalo

O ČEMU JE RIJEČ?

Katalog obuhvaća članke jezično, teritorijalno i dijelom tematski povezane s južnim Slavenima od kraja XVIII. st. do 1945. Nastao je kad je, početkom 1950-ih, u više od 800 knjižnica pregledano 12.500 periodičnih publikacija i potanko obrađeno njih 6000, uključujući i nizove akademija te novine. Bibliografski su podatci prvo po mjestu i redu objavljivanja upisivani u 2211 rukopisnih svezaka, a zatim su uneseni na papirnate kartice, koje su poslije razvrstane u autorski, predmetni i stručni katalog. Tako se svaki od 2.200.000 potpunih bibliografskih opisa može naći slijedom četiriju kriterija.

KOME TO TREBA?

Katalog je tako kraljevski put u otkrivanje zaboravljenih pojedinaca, recepciju književnih djela i praćenje medijskoga odjeka raznolikih ideja, zbivanja i događaja. Već i površnim pregledavanjem može se naići na razne zanimljivosti – primjerice, na reakciju znamenitoga odvjetnika Ive Politea povodom zahtjeva njegovih poljskih kolega da se iz školskog izdanja Ciceronovih govora izbace dijelovi nenakloni njihovoj profesiji.

KOLIKO TOGA IMA?

U Katalogu je zastupljeno oko 100.000 autora, od toga oko 30.000 stranih (u trenutku popisivanja).

Primjerice, pod odrednicom »Amerika« popisano je 24.000 članaka, a pod odrednicom »Trst« više od 2000. Zabilježeno je i tristotinjak tekstova pod odrednicom »Cigani«, oko 900 o Matici hrvatskoj, 130 o Freudovoj psihoanalizi, dvadesetak o Hrvatsko-slavonskom gospodarskom društvu. Nadalje, obrađeno je tridesetak članaka o Dreyfussovoj aferi, pet o pothvatima turske krstarice Hamidije, a s po jednom su bibliografskom jedinicom zastupljene etnografska izložba u Moskvi 1867, izložba poštanskih maraka u Hamburgu 1925. te izložba pasa u Zagrebu 1930. Potraže li se pak osobe, naići će se na 500 predmetnica o Ljudevitu Gaju, 700 o Anti Starčeviću i 4000 o Stjepanu Radiću. Dakako, popisani su i njihovi tekstovi – stotinjak Gajevih, 150 Starčevićevih i 1800 Radićevih. Pobrojeno je i 200 radova o Marku Twainu, a njegova su djela u periodici objavljena na 440 mjesta. Dante, Shakespeare i Tolstoj odnose se pak 64:87:2111 u prijevodima i 307:1242:1708 u studijama i prikazima.

Što se tiče uže tematike ovoga bloga, npr. pod odrednicom »Rim« zastupljeno je oko 1500 jedinica, a puno se pisalo i o Tomi Maretiću – čak 150 članaka (on sam objavio je u periodicima oko 100 tekstova). I ovdje se mogu usporediti Cezar, Ciceron, Vergilije i Marulić: 0:20:20:20 u prijevodima i 10:15:30:200 u studijama i prikazima.

KAKO DO NJ?

Dosad je u sedamnaest svezaka zavodskoga niza Bibliografija rasprava, članaka i književnih radova objavljen tek dio struka zastupljenih u Katalogu, a i to selektivno. Budući da je digitalizacija u pripremi, trenutačno se Katalog može pregledavati od 8 do 16 sati u prostorijama Leksikografskoga zavoda, u Zagrebu, Frankopanska 26 (kontakt-osoba Silvija Martinović, tel. 4800-415, e-mail silvija.martinovic_at_lzmk.hr).

Marulićevski doktorat

Problemi uspostave novolatinske stilistike na primjeru Marulićeva Evanđelistara

Doktorski rad na ovu temu branit će Neven Jovanović, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Lučićeva 3, Zagreb, soba A-208), u srijedu, 29. lipnja 2005, u 11 sati.
Obrana je javna i svi su zainteresirani dobrodošli --- kao slušači i kao pitci.

Lektira: Tehnologije za jezike kulturne baštine

The Cultural Heritage Language Technologies Consortium djeluje već tri godine; uključuje znanstvenike sa sveučilišta u SAD, Velikoj Britaniji, Italiji i Danskoj. Osnovni su zadaci projekta:
1) omogućiti pristup izvornim materijalima koji su često nedostupni ili u lošem fizičkom stanju;
2) pomoći čitaocima da razumiju tekstove "na teškim jezicima";
3) omogućiti istraživačima nove vrste istraživanja;
4) očuvati digitalne resurse za budućnost.
Članak Jeffreyja Rydberg-Coxa u D-Lib magazinu (svibanj 2005) prikazuje što je projekt dosad postigao po svakoj od tih točaka.
Vidim u cijeloj priči više nego dovoljno mjesta za naše doprinose.

Iz novina: Judita u opernom izdanju

Slobodna Dalmacija, ponedjeljak, 13.6.2005.

AUTORSKA VEČER FRANE PARAĆA

JUDITA na DVD-u

ZAGREB - U sklopu obilježavanja 60 godina djelovanja, Hrvatsko društvo skladatelja povremeno priređuje autorske večeri svojih istaknutih članova. U četvrtak je u Preporodnoj dvorani Palače Narodnog doma na Gornjem gradu bila večer Frane Paraća s koncertom njegovih odabranih djela, a u izvedbi Zagrebačkih solista, te predstavljenjem dva nova izdanja Cantusa — prvog DVD-a sa snimkom opere Judita, posljednjeg naročito uspjelog Paraćeva djela, skladanog prema Marulićevu epu, u izvedbi Opere HNK iz Splita, praizvedene na otvorenju Splitskog ljeta 14. srpnja 2000. pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze (koja je ostvarila zapažen uspjeh i na Muzičkom bienalu u Zagrebu 2001.), kao i izdanjem glasovirskog izvoda djela, kojih su prvi primjerci uručeni skladatelju Paraću. U svom skladateljskom opusu, koji je usješni spoj mediteranske tradicije i suvremenih tehnika, Parać se izražava jasnim i od prve prihvatljivim glazbenim rječnikom. Stvorio je niz raznovrsnih djela, među kojima je i nekoliko na repertoaru Zagrebačkih solista pa je odabir skladbi iz tog njegova stvaralaštva bio vrlo primjeren. Zagrebački solisti angažirano i predano su izveli Muziku za gudače, Muziku za gudače i čembalo, koji je solistički svirala Višnja Mažuran, Serenadu za gudače, te na kraju, Koncert za violinu i gudače koji je solistički majstorski tumačio Tonko Ninić. Nakon koncertnog dijela, Erika Krpan, urednica Cantusa, predstavila je DVD izdanje opere Judita, a nazočni su vidjeli izvedbu 6. slike s Nelli Manuilenko, koja je s režiserom opere Petrom Selemom i koautorom libreta Tonkom Maroevićem nazočila večeri i zajedno sa skladateljem na kraju primila iskrena priznajna nazočnih slušatelja.

Miljenko JELAČA

Nicolaus Modrusiensis, MS Olomouc M I 159

U Olomoucu, Češka, Vědecká knihovna, nalazi se jedan od rukopisa nadgrobnog govora Nikole Modruškog (1427--1480) za kardinala Petra Riarija (u. 1474), "najstarije poznate prozne inkunabule (rane tiskane knjige) hrvatskog autora". Taj je rukopis (M I 159) digitaliziran u okviru projekta Memoria mundi series Bohemica, i mogu se pregledati kako bibliografski opis rukopisa, tako i pojedine njegove stranice, pa i one s Modruškim (f. 170r--174v). Na primjer:



Čitave rukopise iz Olomouca (čini se, ne i M I 159) možete naručiti na CD-R za protuvrijednost otprilike 100kn po komadu.

Kad sam pisao magisterij o Modruškome, činilo mi se da se do svih drugih rukopisa, uglavnom u Italiji, može doći... ali kako do onoga u Olomoucu? --- I, naravno, pitanje: koje CD-R rukopisa iz Hrvatske možemo naručiti, i gdje?

Iz novina: o predstavljanju LS

PREDSTAVLJANJE NOVOG IZDAVAČKOG POTHVATA SPLITSKOG KNJIŽEVNOG KRUGA: Latinski stihovi Marka Marulića

(Slobodna Dalmacija, subota, 11. lipnja)

ZAGREB - Iako se u svojim moralističkim raspravama u poznijim godinama žestoko obračunavao s pisanjem pjesama, Marko Marulić je u gotovo 60 godina napisao oko dvije tisuće stihova, koji su prvi put otisnuti zajedno u Latinskim stihovima, najnovijoj, 17. knjizi Sabranih djela Marka Marulića, predstavljenoj u petak u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu. Kao i prethodne knjige Sabranih djela (Davidijada, Evanđelistar, Judita i druge), i Latinske stihove je objavio Književni krug Split, koji će u toj iznimno zahtjevnoj i vrijednoj ediciji objaviti još pet do sedam knjiga Marulićevih tekstova.
Prema riječima jednoga od najpoznatijih hrvatskih marulologa akademika Mirka Tomasovića, Latinski stihovi su rađeni na najvišoj razini stručnosti i akribije, a donose oko 190 pjesama u kojima ima mnoštvo sadržaja, čak i onih političkih i erotičkih. Naglasivši kako se radi o kritičkom izdanju, u kojemu su dvojica priređivača, Bratislav Lučin i Darko Novaković, zapravo i autori knjige, Neven Jovanović je Latinske stihove usporedio s vinom te zaključio da se radi o vrhunskom vinu - od čuvene sorte, marljivih vinogradara i iz neobičnog vinograda, koje zahtijeva nepce koje će sve to znati cijeniti. Govoreći o kontradiktornosti Marulićeva pisanja poezije i njezina kasnijeg temeljitog prešućivanja i kritiziranja, Novaković je rekao kako bi se ona mogla tumačiti sukobom dviju poetika konkurentnih u Marulićevo doba, skolastičke i humanističke. Drugi priređivač, Lučin, kazao je da je Marulić u svojim stihovima bio vrlo oštar na jeziku i kritički raspoložen prema svojim sugrađanima Splićanima te dodao kako posebnu zanimljivost u njegovim pjesmama predstvlja poigravanja jezikom koje ide čak dotle da se neke pjesme mogu čitati i unatrag, ili i vodoravno i okomito, pri čemu mijenjaju i značenje. Latinski stihovi donose prepjeve Marulićevih originala, koji prema Jovanovićevim riječima nisu tek pomagalo, nego i proba može li Marulić funkcionirati danas na hrvatskom jeziku, a u knjizi su i pjesme na latinskom te iscrpne uvodne studije i komentari.

V. LAUŠIĆ

Latinski stihovi u Zagrebu

Književni krug Split, ovaj put u Zagrebu, predstavlja javnosti novi svezak Sabranih djela Marka Marulića:

Marko Marulić, Latinski stihovi, priredili i preveli Bratislav Lučin i Darko Novaković, Split : Književni krug, 2005.



U petak, 10. lipnja, 12 sati, "Zlatna dvorana" Hrvatskog instituta za povijest, Opatička 10, Zagreb.
Govore: Mirko Tomasović, Neven Jovanović, te priređivači.
Marulićeve stihove kazuje Vedran Mlikota.