Damjan Beneša, De morte Christi

Latinski ep De morte Christi Damjana Beneše (Dubrovnik, 1476–1539), Marulićeva suvremenika, objavljen je nedavno u prvom, i to kritičkom izdanju, kao prva knjiga niza Hrvatska književna baština: Građa za povijest hrvatskog latinizma (Zagreb: Ex libris, 2006; ISBN 953-6310-70-8). Benešin je ep, koji obaseže deset pjevanja i 8486 stihova (tiskana knjiga ima 400 stranica), priredio i detaljno analizirao Vladimir Rezar, s Odsjeka za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Sadržaj knjige

• Zašto pokrećemo ovaj niz?


• Vladimir Rezar: De morte Christi Damjana Beneše




• Književna ostavština Damjana Beneše


• Analiza epa De morte Christi


• Završni osvrt




• Načela pripreme kritičkog izdanja teksta epa De morte Christi


• Tumač kratica korištenih u bilješkama uz tekst epa


• Damjan Beneša: De morte Christi


• Index nominum et locorum


• Kratak sadržaj epa


• Summary: The De morte Christi by Damjan Beneša

Europeana: nova digitalna knjižnica

Europeana, "francuski doprinos Evropskoj digitalnoj biblioteci", slobodno je dostupna kao prototip; trenutno okuplja oko 12.000 dokumenata koji nisu zaštićeni autorskim pravima, a potječu iz riznica Bibliothèque Nationale de France, mađarske Nacionalne Széchényi knjižnice i Nacionalne biblioteke Portugala.



Knjige su na njemačkom, engleskom, francuskom, talijanskom, španjolskom, portugalskom, mađarskom, latinskom (latinskih naslova ima oko 150).

Europeana javlja da nudi "širok spektar alata i usluga za istraživački rad pomoću pojedine knjige ili o njoj, za čitanje, tiskanje ili snimanje dokumenata, za sastavljanje osobnih biblioteka" (potonje je osobito zanimljivo!). Iz prvog se pregleda čini da su tekstovi pralelno dostupni i u OCR formatu i kao slike.

Ovo je jedna, što se mene tiče dobrodošla, posljedica prošlogodišnje "evropske svađe s Googleom".

Čekamo da se unutar Europeane nađu hrvatske knjige (poput Judite) i Nacionalna i sveučilišna knjižnica!

e-ZISS i Brižinski spomenici

e-ZISS je kratica za Elektronska znanstvenokritična izdanja slovenske pismenosti, portal na kojem su izabrani slovenski tekstovi doneseni "u integraciji faksimila, prijepisa i znanstvenih komentara, ponegdje i uz audiovizualne snimke".

Gledao sam kako izgleda izdanje Brižinskih (Frizinških) spomenika, najstarijeg slavenskog teksta na latinici. Izgleda odlično.



(Uputila su nas Archivalia.)

Colloquia Maruliana u virtualnom svijetu

Od danas je godišnjak Colloquia Maruliana umrežen (uz posredovanje Hrčka) u DOAJ, Directory of Open Access Journals.

Repertorium Manuscriptorum et Commentariorum

Punim naslovom Repertorium Manuscriptorum et Commentariorum Auctorum Classicorum Latinorum, odmila REMACCLA. Očito je još na samom početku (u ovom trenutku ne može se doznati niti tko su auktori i/ili koja ustanova stoji iza projekta!), ali prema rubrikama i predviđenim načinima pretraživanja obećava da bi mogao postati vrijedno radno pomagalo.
Kratkom provjerom od naših nalazim samo Jurja Benju (Georgius Begna).
Ne bi li trebalo pružiti im pomoć s ovih strana?

Ignjat Đurđević: Christus Dominus in pagella punctim depictus

In media calami consedit mucro papiro
  Tinxit et exigua candida lina nota.
Mox iterum atque iterum salienti pollice ductus
  Suppositas pupugit non sine lege nives.
Iam folii candor sensim laceratus in umbras
  Degenerat, maculis area tota latet.
Tantaque congeries speciem coalescit in unam,
  Visus et a fusca surgere nube decor.
Mirandum, quod lux non fecerat, umbra peregit,
  Finxit et exanimem guttula nigra Deum.
Quam merito expressit Domini pia gutta dolores
  Membraque et Isacio verbere tergus hians.
Nam dum submergi poenis gravioribus ardet,
  Iste dolor cupido nil nisi gutta fuit.

Krist Gospodin poentilistički naslikan na listiću

Oštar je pisaljke vrh dotaknuo sredinu papira;
  ostavio je sitan trag, bijeli obojio list.
Opet i opet poskakujuć vrh, pod prstima plešuć,
  snježnu je bjelinu bo; postoji tu neki red.
Malo-pomalo, i sjaj je lista ukaljan, zagađen sjenom,
  mrlje se šire po svem prostoru papira već.
Množina takvih biljega srasta u jedan prizor,
  oblačna tmuša, gle, rađa ljepotu i sklad.
Čudesno: što ne mogaše svjetlo, učinila je sjena,
  sitna je crna kap postala izmučen Bog.
Pravo je da pobožna kaplja Gospodinovu prikaza bol, i
  šibe izraelitske žig, živih rana krik;
jer u požaru želje da uroni u još teže kazne,
  Njegovoj žudnji ta bol bila je samo kap.

(Negdje 1999–2001 preveo NJ.)

17. Marulićevi dani

Programsku knjižicu znanstvenog, književnog i izdavačkog dijela Marulićevih dana 2007. (Split, 18.-22. travnja) možete preuzeti ovdje (pdf format, 350kB).

Prigodnice

Velik dio poezije na latinskom (i grčkom) čine prigodnice, pjesme nastale da bi uveličale neki društveni ili privatni događaj. One bacaju istraživača u lagani očaj: definitivno se ne radi o "Himalajama" književnosti (kako bi rekao Stanko Lasić), ali one postoje, u velikim količinama, saplećemo se o njih svaki čas. One su gros novolatinske književnosti, i, u izvjesnom smislu, tlo, humus iz kojeg su izrasli oni (malo) veći autori i njihova djela.

S druge strane, prigodnice su krasna građa za korpusna istraživanja. Jedno je takvo, dostupno putem interneta, Academia Gustaviana (1632-1656) ladinakeelse juhuluule tekstikorpus (Korpus akademskog prigodnog pjesništva na Academia Gustaviana, 1632–1656); predstavlja pjesme nastale i tiskane na Akademiji u Dorpatu (danas Sveučilište u Tartuu, Tartu, Estonija).

Korpus se dijelom zasniva na bibliografiji Druckerei der Universität Dorpat 1632-1710. Geschichte und Bibliographie der Druckschriften, E.-L. Jaanson, Tartu 2000.

Pandžić o Davidijadi i Brillu

Zvonko Pandžić u tjedniku Fokus obavještava hrvatsku javnost o novom, četvrtom, kritičkom izdanju Davidijade (prir. Miroslav Marković, obj. 2006; Mittellateinische Studien und Texte, 33; € 130.00 / US$ 176.00) kod uglednog — i skupog! — znanstvenog nakladnika Brilla. Ovo je, koliko je meni poznato, prva hrvatska javna bilješka na tu temu, ne računajući zapis na ovom blogu.

Nešto opširnija (i oštrija!) verzija Pandžićeva članka na "Hrvati AMAC Forumu".

Putnici po Via Traiana

Mihailo Popović (Wien) autor je članka "Von Budapest nach Istanbul. Die Via Traiana im Spiegel der Reiseliteratur des 14. bis 16. Jahrhunderts" (u cijelosti dostupno u okviru zbirke Materialien na Kakanien Revisited portalu). Naravno da među putnicima koji su opisivali svoja putešestvija između križa i polumjeseca ima i hrvatskih latinista; širi kontekst u koji ih Popović stavlja posebno je dragocjen. Spremite se za iznenađenja!

Sažetak članka

PDF članka

Varia Dalmatica na Wikipediji

Rukopisni zbornik Varia Dalmatica, iz kojeg ćemo na tekstološkoj radionici travanjskoga Colloquium Marulianum XVII prirediti tri pjesme, ima i svoj članak na Wikipediji, koristan kratak uvod u temu. Dakako, s daljnjim poveznicama.