Plus audaciae quam roboris

U rukopisima Regum Delmatiae atque Croatiae gesta, Marulićeva prijevoda Hrvatske kronike (prijevod je nastao 1510), ima jedno mjesto označeno rukom s ispruženim kažiprstom.

Neque enim semper prospere pugnare possunt qui plus audacie quam uirium pre se ferunt.

(Rg 11)

Najbliža paralela koju sam našao u antičkoj književnosti potječe iz Pausanijina Opisa Helade (Βοιωτικά, 9, 30, 9):

[9] ἤκουσα δὲ καὶ ἄλλον ἐν Λαρίσῃ λόγον, ὡς ἐν τῷ Ὀλύμπῳ. πόλις οἰκοῖτο Λίβηθρα, ᾗ ἐπὶ Μακεδονίας τέτραπται τὸ ὄρος, καὶ εἶναι οὐ πόῤῥω τῆς πόλεως τὸ τοῦ Ὀρφέως μνῆμα: ἀφικέσθαι δὲ τοῖς Λιβηθρίοις παρὰ τοῦ Διονύσου μάντευμα ἐκ Θρᾴκης, ἐπειδὰν ἴδῃ τὰ ὀστᾶ τοῦ Ὀρφέως ἥλιος, τηνικαῦτα ὑπὸ συὸς ἀπολεῖσθαι Λιβηθρίοις τὴν πόλιν. οἱ μὲν δι' οὐ πολλῆς φροντίδος ἐποιοῦντο τὸν χρησμόν, οὐδὲ ἄλλο τι θηρίον οὕτω μέγα καὶ ἄλκιμον ἔσεσθαι νομίζοντες ὡς ἑλεῖν σφισι τὴν πόλιν, συὶ δὲ θρασύτητος μετεῖναι μᾶλλον ἢ ἰσχύος.

Odnosno, u latinskom prijevodu relevantnog dijela (συὶ δὲ θρασύτητος μετεῖναι μᾶλλον ἢ ἰσχύος): apro vero plus audaciae inesse quam roboris.

Pauzanija i latinski: Google Book Search (tu je relevantni pasus).

Odnosno:


Pausaniae Graeciae descriptio By Pausanias, Romulo Amaseo

Bibsonomy bibliografija hrvatskih latinista

Bibsonomy je internetski alat za jedan od temeljnih znanstvenih poslova: sastavljanje bibliografija. Kako radnih i osobnih, tako i zajedničkih i sveobuhvatnih. Bibsonomy omogućava još i "izvoz" bibliografskih zapisa u različitim formatima (prikladnima za "lijepljenje" u znanstvene radove, na primjer), ali i razmjenu i pronalaženje tih zapisa: na Bibsonomy niste sami --- imate pristup tuđim radnim bibliografijama; naravno, onima koje su, po odluci autora, javne.

Očito, ovaj je društveni aspekt bibliografskog alata tim korisniji što se više ljudi njime služi (to je, uostalom, razlog za uspjeh Wikipedije, YouTubea i sličnih aplikacija); zato Bibsonomy i jest slobodno dostupan svima. Odlično radno i nastavno pomagalo!

Na Bibsonomy postoji oznaka hrvatski latinisti.

Bibsonomy je, inače, djelo Knowledge & Data Engineering Group Sveučilišta u Kasselu, Njemačka.

Dobrodošli!

Dudić i Dionizije Halikarnašanin

Andrija Dudić, hrvatski i ugarski humanist, preveo je oko 1560. na latinski "Ocjenu Tukididove povijesti" Dionizija Halikarnašanina. Uz malo kopanja, jedno se izdanje ovoga prijevoda (Frankfurt, 1586) može naći na internetu, na archive.org. U obliku digitalnih faksimila, Dudićev se prijevod iz toga izdanja može gledati i čitati u okviru projekta Digitalizacija hrvatskih latinista.

Lucida intervalla

Stiglo na stol: Lucida intervalla - prilozi odeljenja za klasične nauke, 35 (1/2007). Filozofski fakultet u Beogradu.



Unutra:

Елия Маринова, "Palamedes: The Victim and the Hero of Letters", p. 7--17.

Dragana Dimitrijević, "References to Epicurus in Cicero's In Pisonem", p. 19--28.

Vesna Dimovska, "Teorijski i praktični aspekti ironije kod Cicerona", p. 29--38.

Виолета Герджикова, "Looking (at) Ariadne: Vision and Meaning in Catullus, Ovid and Hofmannsthal", p. 39--54.

Vojin Nedeljković, "'Cure Offered to Rival': IMS 2.228", p. 55--58.

Gorana Stepanić, "Potresna pjesnička svjedočanstva: Latinsko pjesništvo o dubrovačkom potresu 1667", p. 59--81.

Pedeset priča puta dva

Oba izdanja Pedeset priča objavljena za Marulićeva života dostupna su u digitalnom obliku: ono iz 1510 (?) na stranicama Francuske nacionalne knjižnice (Bibliothèque Nationale de France) a ono iz 1517. na stranicama Bavarske državne knjižnice (Bayerische Staatsbibliothek):

Marci Maruli Quinquaginta parabole, Venetiis, per Laurentium de Rosis Teruisinum, s. a. [1510 ?]

Marci Maruli Quinquaginta parabole, Venetiis, industria Francisci Lucensis, sacerdotis optimi, in edibus Petri Liechtenstein, impressoris diligentissimi, MDXVII.