1.3.09

Paštrićevim tragom

Ivan Paštrić (1636 - 1708), podrijetlom Poljičanin, rodio se u Splitu, školovao u rodnom gradu, zatim u Mecima i Rimu, gdje je doktorirao filozofiju i teologiju te ondje proveo čitav život. Bio je vrstan poznavatelj latinskoga i grčkog, hebrejskoga i sirijskog jezika, radio je kao lektor biblijskih jezika, vodio tiskaru i više od trideset godina predavao u Urbanovu zavodu. Godine 1671. utemeljio je Akademiju koncila, koja se bavila proučavanjem teološke misli. Priredio je novo izdanje glagoljskoga Brevijara, koji je tiskan 1688) i Misala.
Kad je u Splitu nadbiskup Stjepan Cosmi utemeljio Sjemenište (1700), Ivan Paštrić pomogao je novostvorenoj ustanovi darivajući mnoštvo vrijednih knjiga. Jezgru je biblioteke 1706. godine činilo 568 knjiga iz njegove donacije, pa je ona s pravom nazvana "Paštrićeva biblioteka". Prema donatorovoj želji, biblioteka je bila namijenjena i sjemeništu i gradu Splitu. Postupno se uvećavala drugim donacijama, uvijek zadržavajući ime utemeljitelja. Tako je 1757. brojila 927 svezaka, a na kraju šk. god. 1934/35. čak 31.000 svezaka. Danas ih ima oko 50.000, ali od Paštrićevih knjiga sačuvala se samo četvrtina, odnosno oko 150-200 svezaka. Zbog svoje vrijednosti Bibliotheca Pastritia proglašena je pokretnim spomenikom kulture.
(Izvor: X)
Više o Paštriću i o knjižnici: Ivan Paštrić (1636. - 1708.) - život, djelo i suvremenici, zbornik radova znanstvenoga skupa o 350. obljetnici rođenja, ur. I. Golub, S. Kovačić i D. Šimundža, Crkva u svijetu, Split, 1988. Vidi također (X).



Jedan od svezaka koji su izvorno bili u Paštrićevu vlasništvu nalazi se danas u British library u Londonu. Riječ je o iluminiranu kodeksu pisanu 1454, koji među inim sadrži De imitatione Christi Tome Kempenca te izvatke iz djela sv. Jeronima (minijatura na početku tog dijela rukopisa prikazuje svetca s lavom).
(Izvor: X)



Oznake: , , ,

10.4.08

Marulićev opis Splita slobodno dostupan

Ljubaznošću nakladnika (Književni krug Split i Marulianum), na stranicama Odsjeka za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu slobodno je dostupan tekst knjige Bratislava Lučina Marulićev opis Splita (Split, 2005; dostupan je PDF od oko 260KB; ilustracije izostavljene). Knjiga donosi uvod, te dvojezično izdanje nekoliko humanističko-renesansnih tekstova o Splitu.
Naslovnica knjige
WorldCat ima bibliografski opis ove knjige.

Oznake: , ,

27.11.07

Marulić, Schwandtner i Album Shaper



Kako sve mogu izgledati knjige na internetu? Brzo rješenje: imate li fotografije stranica, ponudite ih ljudima kao slike, bez optičkog prepoznavanja slova itd. Tu će poslužiti programi za prezentaciju slika, koji u imenu znaju imati "album" ili "galerija" (gallery).

Primjer je Marulićev prijevod dijela tzv. "Hrvatske kronike", pod imenom "Regum Dalmatiae et Croatiae gesta", kako ga je 1748. u Beču objavio Joannes Georgius Schwandtner, kao dio zbirke Scriptores rerum Hungaricarum, Dalmaticarum, Croaticarum et Sclavonicarum veteres et genuini (tom III).

Fotografsko izdanje možete pogledati ovdje: [X].

Izrađeno je — vrlo brzo — pomoću alata za obradu slika (gThumb na Ubuntuu) i alata za izradu albuma (Album Shaper, postoji i u verzijama za ostale operativne sustave; dopao mi se zbog jednostavnosti, volim asketske prezentacije — pogotovo za znanstvena izdanja).

Oznake: , , ,

17.4.07

Europeana: nova digitalna knjižnica

Europeana, "francuski doprinos Evropskoj digitalnoj biblioteci", slobodno je dostupna kao prototip; trenutno okuplja oko 12.000 dokumenata koji nisu zaštićeni autorskim pravima, a potječu iz riznica Bibliothèque Nationale de France, mađarske Nacionalne Széchényi knjižnice i Nacionalne biblioteke Portugala.

Europeana logo

Knjige su na njemačkom, engleskom, francuskom, talijanskom, španjolskom, portugalskom, mađarskom, latinskom (latinskih naslova ima oko 150).

Europeana javlja da nudi "širok spektar alata i usluga za istraživački rad pomoću pojedine knjige ili o njoj, za čitanje, tiskanje ili snimanje dokumenata, za sastavljanje osobnih biblioteka" (potonje je osobito zanimljivo!). Iz prvog se pregleda čini da su tekstovi pralelno dostupni i u OCR formatu i kao slike.

Ovo je jedna, što se mene tiče dobrodošla, posljedica prošlogodišnje "evropske svađe s Googleom".

Čekamo da se unutar Europeane nađu hrvatske knjige (poput Judite) i Nacionalna i sveučilišna knjižnica!

Oznake: , , ,