Korizmeni radovi

Tko što radi za vrijeme Korizme i Velikog tjedna?

Illis in montibus vaganti, sexta quadam feria maioris hebdomade, cogitatio incidit, et valida, ut de Scipione Africano illo primo, cuius nomen mirum inde a prima michi etate carum fuit, poeticum aliquid heroico carmine scriberem — sed, subiecti de nomine, Africe nomen libro dedi, operi, nescio qua vel sua vel mea fortuna, dilecto multis antequam cognito — quod, tunc magno ceptum impetu, variis mox distractus curis intermisi.
Francesco Petrarca (1304–1374), Posteritati (Epistula ad posteros), 26

Sih dan svetih korizmenih, počtovani u Isukarstu gospodine i kume moj dragi dom Dujme, privraćajući ja pisma staroga Testame(n)ta namirih se na histor(i)ju one počtene i svete udovice Judite i preohologa Oloferna, koga ona ubivši, oslobodi svu zemlju israelsku jur od nadvele pogibili. Tuj historiju čtući, ulize mi u pamet da ju stumači(m) naši(m) jaziko(m), neka ju budu razumiti i oni ki nisu naučni knjige latinske aliti djačke.
Marko Marulić (1450–1524), Judita, "Počtovanomu u Isukarstu popu i parmanciru splickomu gospodinu do(m) Dujmu Balistriliću kumu svomu..."

Quomodo fiat poeta?

Pitanje oko kojeg se često vrtimo jest: "Iz kojih su knjiga humanistički i renesansni (i svi ostali) latinisti mogli učiti kako se pišu stihovi?" Točnije, ne kako se pišu (to su učili u školi), nego kojim se riječima pišu. Još točnije — ako se stihovi sklapaju poput lego-kockica, gdje su stihotvorci nalazili svoje elemente?

Prvi je odgovor, naravno, temeljito su proučili antičke autore (uključujući i kršćanske, uključujući i one koje danas ne čitamo ni u snu, osim ako ih ne priređujemo za Teubnera ili Oxford).

No morao je postojati, onda kao i danas, kraći put.

Jedan prolaz do tog kraćeg puta daje njemačka zbirka Thesaurus Eruditionis (dio projekta CAMENA / MATEO, Sveučilišta u Mannheimu).

Tamo su, pod "Poetica", u cijelosti dostupni sljedeći stihotvorački priručnici:

• Pontanus, Jacobus S.J. (1542-1626): Poeticarum institutionum libri tres. Tyrocinium poeticum. - Ingolstadt: David Sartorius, 1594. - 588 S. ; 8o.


• Vossius, Gerardus Joannes (1577-1649): De Artis Poeticae Natura, Ac Constitutione Liber. - Amstelodami: Apud Ludovicum Elzevirium, 1647. - [4] Bl., 86 S., [7] Bl. ; 4o.


• Vossius, Gerardus Joannes (1577-1649): Poeticarum Institutionum Libri Tres. - Amstelodami: Apud Ludovicum Elzevirium, 1647. - [10] Bl., 80 S., [1] Bl., 192, 119 S., [30] Bl. ; 4o.
  
• Vossius, Gerardus Joannes (1577-1649): De Imitatione cùm Oratoriâ, tum praecipuè Poeticâ; Deque Recitatione Veterum, Liber. - Amstelodami: Apud Ludovicum Elzevirium, 1647. - [4] Bl., 62 S., [4] Bl. ; 4o.
  
• Weinrich, Melchior (publ. ca. 1610-1637): Aerarium poeticum. 7. ed. [hrsg. v. ] Joseph Clauder (1586-1653). Frankfurt/M., 1677. 1351 S., [72] Bl. ; 8o.
  
• Masen, Jacob: Palaestra eloquentiae ligatae. - Köln: Demen, 1682-1683. - Bd. 1: 1682. [5] Bl., 406 S. - Bd. 2: 1683. 481 S., [5] Bl. - Bd. 3: 1683. [3] Bl., 575 S., [1] Bl. ; 12o.
  
• Masen, Jacob S.J. (1606-1681): Ars nova argutiarum eruditae & honestae recreationis. - Köln: H. Rommerskirchen, 1711. - 261 S., [4] Bl. ; 8o.
  

Nisu XV. i XVI, nego više XVII–XVIII st, ali oni prosljeđuju svima poznate mudrosti. Svakako su polazna točka mnogih nama zanimljivih istraživanja.

Ignjat Đurđević: Christus Dominus in pagella punctim depictus

In media calami consedit mucro papiro
  Tinxit et exigua candida lina nota.
Mox iterum atque iterum salienti pollice ductus
  Suppositas pupugit non sine lege nives.
Iam folii candor sensim laceratus in umbras
  Degenerat, maculis area tota latet.
Tantaque congeries speciem coalescit in unam,
  Visus et a fusca surgere nube decor.
Mirandum, quod lux non fecerat, umbra peregit,
  Finxit et exanimem guttula nigra Deum.
Quam merito expressit Domini pia gutta dolores
  Membraque et Isacio verbere tergus hians.
Nam dum submergi poenis gravioribus ardet,
  Iste dolor cupido nil nisi gutta fuit.

Krist Gospodin poentilistički naslikan na listiću

Oštar je pisaljke vrh dotaknuo sredinu papira;
  ostavio je sitan trag, bijeli obojio list.
Opet i opet poskakujuć vrh, pod prstima plešuć,
  snježnu je bjelinu bo; postoji tu neki red.
Malo-pomalo, i sjaj je lista ukaljan, zagađen sjenom,
  mrlje se šire po svem prostoru papira već.
Množina takvih biljega srasta u jedan prizor,
  oblačna tmuša, gle, rađa ljepotu i sklad.
Čudesno: što ne mogaše svjetlo, učinila je sjena,
  sitna je crna kap postala izmučen Bog.
Pravo je da pobožna kaplja Gospodinovu prikaza bol, i
  šibe izraelitske žig, živih rana krik;
jer u požaru želje da uroni u još teže kazne,
  Njegovoj žudnji ta bol bila je samo kap.

(Negdje 1999–2001 preveo NJ.)

Prigodnice

Velik dio poezije na latinskom (i grčkom) čine prigodnice, pjesme nastale da bi uveličale neki društveni ili privatni događaj. One bacaju istraživača u lagani očaj: definitivno se ne radi o "Himalajama" književnosti (kako bi rekao Stanko Lasić), ali one postoje, u velikim količinama, saplećemo se o njih svaki čas. One su gros novolatinske književnosti, i, u izvjesnom smislu, tlo, humus iz kojeg su izrasli oni (malo) veći autori i njihova djela.

S druge strane, prigodnice su krasna građa za korpusna istraživanja. Jedno je takvo, dostupno putem interneta, Academia Gustaviana (1632-1656) ladinakeelse juhuluule tekstikorpus (Korpus akademskog prigodnog pjesništva na Academia Gustaviana, 1632–1656); predstavlja pjesme nastale i tiskane na Akademiji u Dorpatu (danas Sveučilište u Tartuu, Tartu, Estonija).

Korpus se dijelom zasniva na bibliografiji Druckerei der Universität Dorpat 1632-1710. Geschichte und Bibliographie der Druckschriften, E.-L. Jaanson, Tartu 2000.

Tekstološka radionica

Na ovogodišnjem znanstvenom skupu o Marku Maruliću (Split, 19–20 travnja) održat će se i tekstološka radionica, susret studenata latinskog jezika iz Zadra, Ljubljane i Zagreba. Polaznici radionice priredit će za izdavanje tri pjesme s dvije stranice rukopisnog zbornika Varia Dalmatica (Codex Lucianus). Digitalne fotografije stranica na kojima ćemo raditi nalaze se na flickru (poveznice preko donjih slika; odabirom "All Sizes" doći ćete i do verzije dovoljno uvećane da razaberete pojedina slova teksta):

Ovo su stranice f. 67v-69r u totalu:





Ovo su bitni detalji folija 68r-68v:





Kao uvod i pomagala pri radu poslužit će dva teksta: detaljan opis zbornika "Varia Dalmatica" (Nikica Kolumbić, 1983) i tablični pregled sadržaja zbornika (prema Kolumbiću priredio Neven Jovanović, 2007). Za potrebe radionice, oba su dokumenta dostupna preko usluge Google Docs & Spreadsheets.