Komparativna književnost
Nastavnici:
dr. Gordana Slabinac, dr. Pavao Pavličić, dr. Boris Senker, dr. Zoran Kravar,
dr. Andrea Zlatar, dr. Lada Čale Feldman, dr. Dean Duda, dr. Željka Matijašević,
dr. Cvijeta Pavlović, dr. Slaven Jurić, dr. Tomislav Brlek, dr. Nikica Gilić, dr.
David Šporer, Maša Grdešić, Kristina Grgić, Ana Tomljenović, Višnja Rogošić, Luka Bekavac, Krunoslav Lučić, Branislav Oblučar, Lovro Škopljanac.
Preddiplomski
studij komparativne književnosti traje 3 godine (6 semestara). Organiziran
je kao jednopredmetni (major) i dvopredmetni (double major).
Tijekom studija student/-ica stječe sustavnu kompetenciju iz
povijesti svjetske književnosti, teorije i metodologije proučavanja
književnosti, poredbene povijesti hrvatske i drugih nacionalnih
književnosti, teatrologije, filmologije i niza srodnih humanističkih disciplina
(kulturalni i rodni studiji, semiotika, teorija medija, sociologija kulture,
psihoanaliza, estetika itd.). Ta je kompetencija dovoljna za obavljanje
većine poslova u području kulture i medija, a
istodobno omogućuje kvalitetan nastavak različitih humanističkih i društvenih
studija u zemlji i inozemstvu.
Način studija
Studij komparativne
književnosti sastoji se od obaveznih dijelova
programa, koji čine njegovu jezgru, i izbornih kolegija na
Fakultetu/Sveučilištu u svim oblicima preddiplomskog studija. To su: a) opća
povijest književnosti, b) teorija i metodologija proučavanja književnosti, c)
poredbena povijest hrvatske književnosti, d) teatrologija e) filmologija.
Nastavna jedinica na studiju komparativne književnosti
je jednosemestralni kolegij. Kolegij je
tematski odnosno problemski oblikovana nastavna cjelina, kombinacija
predavačkog i seminarskog rada. Satnica svakog
kolegija iz komparativne književnosti iznosi 3 (2+1) tjedna nastavna sata
predavanja i seminara.
Jezgru programa
čine kolegiji iz opće povijesti književnosti, kolegiji iz teorije i
metodologije proučavanja književnosti, kolegiji iz poredbene povijesti
hrvatske književnosti, kolegiji iz teatrologije i/ili filmologije. Da
bi završili studij komparativne književnosti studenti/-ice moraju odslušati i
položiti propisani broj općepovijesnih (P), teorijsko-metodoloških (T),
poredbeno-povijesnih (komparatističkih, K) i teatroloških i dramatoloških (TD) i/ili filmoloških
(F) kolegija. Prilikom upisa u prvi semestar
preddiplomskog studija, studenti/-ice se upoznaju s trogodišnjim rasporedom i
ponudom kolegija prema obaveznim dijelovima programa kako bi mogli lakše birati
kolegije i uz pomoć nastavnika strukturirati slijed studija. Svi su kolegiji izborni, a njihov broj varira ovisno o obliku
studija komparativne književnosti. Kolegiji se mijenjaju svakog
semestra, a njihov se opis, program, literatura i izvedbeni nastavni plan
objavljuju (www.ffzg.hr/kompk i oglasna ploča Odsjeka): u lipnju za sljedeći zimski
semestar, a u prosincu za sljedeći ljetni semestar. Studenti upisuju kolegije iz ponude Odsjeka za komparativnu književnost predviđene za određenu godinu i semestar studija (ponuda kolegija za svaki semestar nalazi se na oglasnoj ploči Odsjeka i mrežnim stranicama.
Svaki kolegij iznosi 6 bodova ECTS-a. Bodovanje
proizlazi iz satnice kolegija, načina izvođenja nastave i opterećenja
studenata/-ica u svim oblicima studija (količina i vrsta tjednih obaveza).
Bodovi proizlaze iz kontinuirane evaluacije rada studenata/-ica tijekom
kolegija kao i iz obaveza navedenih u opisu kolegija: najviše 3 izostanka od 15
termina kolegija (obavezna 80% prisutnost), aktivnost na nastavi, redovito
izvršavanje tjednih obaveza (čitanje predviđenih tekstova, pisanje kratkih
tjednih zadaća koje potvrđuju čitanje literature i/ili zanimanje za problem
koji se obrađuje), izrada pisanih radova tijekom kolegija i pojedinačna ili
grupna prezentacija teme, problema ili teksta u samom kolegiju. Kolegij završava ispitom. Vrednovanje i
obaveze studenta/-ice, kao i način polaganja ispita, ovise o konkretnom
kolegiju i načinu njegove izvedbe. Svaki odslušani
kolegij iz komparativne književnosti uvjet je za sljedeći semestar. Studenti/-ice su dužni sve radove izrađene tijekom studija
komparativne književnosti čuvati u tiskanom i/ili digitalnom obliku, i tako
stvarati studentski portfolio koji nastavnicima omogućuje da prate
njihov rad i interese. Tijekom studija studenti/-ice
komparativne književnosti slobodno biraju kolegije iz ponude Filozofskog
fakulteta/Sveučilišta ovisno o količini bodova koja im je za to predviđena.
Oblici i struktura
preddiplomskog studija komparativne književnosti
a) Komparativna književnost kao
jednopredmetni preddiplomski studij
Studenti/-ice komparativne književnosti
kao jednopredmetnog studija moraju u 6 semestara sveukupno
odslušati i položiti 15 stručnih jednosemestralnih kolegija: 4 iz opće
povijesti književnosti (P, P1, P2), od toga 2 prije romantizma (P1), 2 iz teorije i
metodologije proučavanja književnosti (T), 1 poredbeno-povijesni (K), 1 iz
teatrologije i dramatologije (TD), 1 iz filmologije (F) i 6 kolegija po vlastitom izboru. Usto,
moraju odslušati i položiti jednosemestralni kolegij iz estetike na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta, kao i
odslušati 2 semestra stranog /svjetskog/ jezika (engleski, njemački, francuski,
španjolski, talijanski ili ruski) i položiti ga. Na kraju VI. semestra polažu završni prvostupanjski ispit studija komparativne književnosti koji se sastoji od testa i
eseja, i ako su to uspješno učinili, stječu bakalaureat.
Komparativna književnost kao
jednopredmetni preddiplomski studij - 180 bodova (ECTS):
Područja
studija
1) Opća
povijest književnosti
Kolegiji
iz opće povijesti književnosti obuhvaćaju teme iz svjetske književnosti od njezinih početaka do suvremenih pojava. Proučavaju se
razdoblja u povijesti svjetske i različitih nacionalnih književnosti (antika,
srednjovjekovlje, humanizam, renesansa, barok, klasicizam, romantizam,
realizam, moderna i postmoderna književnost; starogrčka i rimska književnost,
latinska srednjovjekovna književnost, talijanska renesansa, francuski
klasicizam, njemački romantizam, ruski i francuski realizam, njemački
ekspresionizam, ruski i talijanski futurizam itd.), razvitak književnih rodova
i vrsta (epika, lirika, drama; ep, tragedija, sonet, roman itd.) i književno
stvaralaštvo najznačajnijih pisaca (od Homera do suvremenih pisaca), odnosno:
a) problemski:
epohe, razdoblja i pravci; orijentalni izvori europske književnosti: Gilgameš,
Biblija; antička književnost: Homerovi epovi, grčka tragedija i
komedija, počeci lirike; književnost helenizma; opće značajke rimske
književnosti; srednjovjekovna književnost: opće značajke i dominantne književne
vrste (epika, sage); književnost na latinskom jeziku i počeci pojedinih
nacionalnih književnosti; renesansa: opće značajke i duh epohe; renesansni ep u
Italiji, lirika i proza, viteški i pikarski roman; francuska renesansa,
elizabetinsko razdoblje u Engleskoj, zlatni vijek španjolske književnosti;
francuski klasicizam: poetika klasicističke tragedije; komedija;
prosvjetiteljstvo, enciklopedisti, predromantizam; romantizam: opće značajke,
engleski, francuski i njemački romantizam, romantizam u slavenskim
književnostima; realizam: poetika i književno stvaranje, preteče, realistička
književnost u Francuskoj i u Rusiji; Baudelaire, simbolizam, parnasovci;
naturalizam i verizam; književni pravci 20. stoljeća;
opće značajke i reprezentativna djela moderne poezije, proze i drame;
postmoderna književnost i razvitak književnosti nakon njezine dominacije;
b)
najznačajniji pisci: Homer, Eshil, Sofoklo, Euripid, Aristofan, Plaut,
Vergilije, Horacije, Ovidije, Petronije, Apulej, Dante, Petrarca, Boccaccio,
Chaucer, Ariosto, Rabelais, Tasso, Cervantes, Góngora, Lope de Vega, Shakespeare,
Quevedo, Milton, Calderón de la Barca, Corneille, Molière, Racine, Defoe,
Swift, Le Sage, Richardson, Voltaire, Prevost, Fielding, Goldoni, Rousseau,
Sterne, Diderot, Beaumarchais, Goethe, Schiller, Hölderlin, Wordsworth,
Novalis, Scott, Manzoni, Byron, Lamartine, Shelley, Keats, Heine, Mickiewicz,
Leopardi, Puškin, Hugo, Poe, Ljermontov, Stendhal, Balzac, Gogolj, Thackeray,
Dickens, Turgenjev, Keller, Flaubert, Dostojevski, Tolstoj, Zola, Verga,
Maupassant, Whitman, Baudelaire, Mallarmé, Rimbaud, Ibsen, Twain, James,
Strindberg, Wilde, Shaw, Conrad, Čehov, Gorki, Proust, Rilke, Pirandello, Th.
Mann, Blok, Apollinaire, Musil, Joyce, V. Woolf, Gide, Kafka, Broch, T. S.
Eliot, Pessoa, Ungaretti, Pasternak, Bulgakov, Majakovski, Faulkner, Garcia
Lorca, Brecht, Malraux, Hemingway, Borges, Yourcenar, Sartre, Camus, Beckett,
Ionesco, Simon, Celan, Calvino, Grass, García Márquez, Fuentes, Cortásar,
Vargas Llosa, Eco i dr.
2)
Teorija i metodologija proučavanja književnosti
Kolegiji
iz teorije i metodologije proučavanja književnosti obuhvaćaju tri osnovna
problemska područja:
a)
osnovne pojmove teorije književnosti - teorija književnosti, povijest
književnosti i književna kritika; pojam znanosti o književnosti; stilistika,
poetika i retorika; osnovni pojmovi versifikacije; najpoznatiji stihovi i
strofe; tropi i figure; klasifikacija književnosti: književni rodovi i vrste,
poezija i proza, usmena i pisana, trivijalna; značajke pojedinih književnih
vrsta; osnovni pojmovi analize književnoga djela: motiv, tema, fabula,
kompozicija, pripovjedač, karakter, ideja; poetika i retorika od Aristotela do
romantizma: najznačajnija djela i njihova osnovna problematika; stilistička i
strukturalna analiza književnoga teksta;
b)
osnovne orijentacije u metodologiji proučavanja književnosti; opći metodološki
problemi suvremene znanosti o književnosti; književnoznanstveni pozitivizam
(Scherer, Taine); ruski formalisti (Šklovski, Tinjanov, Tomaševski i dr.),
češki strukturalisti (Mukařovský, Vodička), novija kritika u Engleskoj i Americi
(T. S. Eliot, Richards, nova kritika, teoretičari romana), učenje o
interpretaciji (Staiger, Kayser); utjecaji psihoanalize i arhetipska književna
kritika (Freud, Jung, Frye, Lacan); utjecaji fenomenologije i egzistencijalizma
(Ingarden, Sartre, Heidegger); marksistička i sociološka orijentacija u
suvremenom proučavanju književnosti (Escarpit, Lukács, Adorno, Williams,
Bourdieu i noviji kritičari); estetika recepcije i teorijski pristupi čitanju
književnoga teksta; utjecaji lingvistike i teorije informacija (de Saussure,
Jakobson); strukturalizam i semiotika (Barthes, Lotman, Eco i dr.);
dekonstrukcija (Derrida i kritičari s Yalea) i poststrukturalistički kritički
pristupi; novi historizam i kulturalni materijalizam; kulturalni studiji,
feministička i postkolonijalna kritika;
c) osnovni pojmovi komparativnoga proučavanja književnosti -
osnovni pojmovi komparatistike kao studijske discipline; opća, komparativna i
svjetska književnost; problemi komparativnoga proučavanja povijesti
književnosti: tematologija, književna razmjena, književna morfologija; problemi
teorije prevođenja; suvremena komparatistika u pojedinim zemljama.
3)
Poredbena povijest hrvatske književnosti
Kolegiji
iz poredbene povijesti hrvatske književnosti obuhvaćaju sljedeće teme i problemske
komplekse: latinski, grčki i staroslavenski utjecaji u hrvatskoj književnosti;
predstavnici latiniteta u 14. i 15. st.;
petrarkisti; renesansna epika (Marulić i tradicija), Hektorović i Zoranić;
Marin Držić i europsko renesansno kazalište; lirika u 16. stoljeću; barokni ep, komične poeme, religiozne poeme,
melodrama (autori, izvori, teme); metaforika i verzifikacija Ivana Bunića
Vučića, manirizam, Katančićev kvantitativni stih; protestantizam u hrvatskoj
književnosti, hrvatski latinisti u XVIII. stoljeću,
opat Fortis i morlakizam; preporoditelji i njihov odnos prema slavenskim,
germanskim i romanskim književnostima, prema hrvatskoj književnoj tradiciji i
europskom romantizmu; Šenoina književna naobrazba i orijentacija; pokušaji
naturalizma (Kumičić i Zola); ruski utjecaji na hrvatsku realističku
pripovjednu prozu; hrvatska književnost prema engleskoj književnosti u XIX. stoljeću; Matošev odnos prema suvremenoj europskoj
književnosti; kozmopolitizam i esteticizam Moderne: odjeci ekspresionizma;
tendencije u međuratnoj književnosti; Krleža; hrvatska poslijeratna književnost
i suvremena hrvatska književnost u kontekstu svjetske književnosti.
4)
Teatrologija i dramatologija
Kolegiji
iz teatrologije i dramatologije obrađuju sljedeće probleme:
teatrologija: postanak i razvitak teatrologije; teatrologija kao znanstvena
disciplina (kao predmet sveučilišne nastave) i kao više pojedinačnih studijskih
predmeta (scenografija, kostimografija, povijest kazališta, teorija glume i
režija); analiza dramskoga teksta i analiza procesa kazališne izvedbe: fabula,
karakter, dijalog, osjećaj, mišljenje, gluma, igra; dramske i antidramske
vrste: tragedija, komedija, tragikomedija, farsa, melodrama, mješovite vrste;
metode istraživanja u teatrologiji; suvremeni pokušaji određenja fenomena
teatra i izvođenje sistematike teatrologije; podrijetlo kazališta; osnovni
tokovi opće povijesti kazališta i drame; razvitak teorije drame od Aristotela
do danas; povijest hrvatskoga kazališta; suvremeno kazalište u svijetu i u nas;
5) Kolegiji iz filmologije obrađuju sljedeće probleme:
osnove teorije filma; film prema drugim
umjetnostima; poetika, retorika i stilistika filma; filmologija i
komplementarne discipline: semiotika, teorija komunikacije, komparativna
estetika, psihologija; povijest filma, njezine odrednice i razvitak filmske
umjetnosti; najznačajniji stvaratelji i djela filma, najznačajniji pravci,
stilovi, nacionalne kinematografije; doba televizije i videa.
Diplomski
studij komparativne književnosti traje 2 godine odnosno 4 semestra i
organiziran je na jednak način kao i preddiplomski.
Mogu ga upisati studenti/-ice koji su završili neki preddiplomski program
humanističkih i društvenih znanosti, i to prema sljedećim kriterijima:
a) studenti/-ice preddiplomskog programa komparativne
književnosti koji su tijekom studija ostvarili prosjek ocjena od najmanje 3,5;
b)
studenti/-ice preddiplomskog programa bilo kojeg filološkog/neofilološkog
studija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu ili drugih sveučilišta u
Hrvatskoj, ako im je prosjek ocjena iz programa nacionalne književnosti koju su
studirali na preddiplomskom studiju najmanje 3,5; ako imaju preporuku
nastavnika matičnog preddiplomskog studija ili nastavnika Odsjeka za
komparativnu književnosti u čijem su kolegiju/kolegijima sudjelovali (npr. kao
studenti dodatnog programa ili polaznici samo jednog ili nekoliko izbornih
kolegija);
c)
studenti/-ice ostalih preddiplomskih programa humanističkih i društvenih
znanosti na Filozofskom fakultetu i Sveučilištu, ako su tijekom studija
ostvarili prosjek ocjena od najmanje 3,5; ako imaju vrlo dobar i odličan uspjeh
iz kolegija/predmeta koji su povezani sa studijem komparativne književnosti
(npr. estetika, povijest kulture i umjetnosti, sociologija kulture itd.); ako
imaju preporuku nastavnika matičnog preddiplomskog studija ili nastavnika
Odsjeka za komparativnu književnosti u čijem su kolegiju/kolegijima sudjelovali
(npr. kao studenti dodatnog programa ili polaznici samo jednog ili nekoliko
izbornih kolegija); ako su zadovoljili na razgovoru s povjerenstvom Odsjeka za
upis na diplomski studij komparativne književnosti (znanje, motiviranost,
kvaliteta pisanih radova izrađenih na preddiplomskom studiju).
Opisi kolegija kao
i sve obavijesti o preddiplomskom i diplomskom studiju nalaze se na web-stranicama Odsjeka (www.ffzg.hr/kompk).