Program studija komparativne književnosti
(Program za završni ispit)
l. OPĆA POVIJEST KNJIŽEVNOSTI
a) epohe, razdoblja, pravci
Orijentalni izvori europske književnosti: Gilgameš, Biblija.
Antička književnost: Homerovi epovi, grčka tragedija i komedija, počeci
lirike; književnost helenizma; opće značajke rimske književnosti.
Srednjovjekovna književnost: opće značajke i dominantne književne vrste
(epika, sage); književnost na latinskom jeziku i počeci pojedinih nacionalnih
književnosti. Renesansa: opće značajke i duh epohe; renesansni ep u Italiji,
lirika i proza, viteški i pikarski roman; francuska renesansa, elizabetansko
razdoblje u Engleskoj, zlatni vijek španjolske književnosti. Francuski
klasicizam: poetika klasicističke tragedije; komedija. Prosvjetiteljstvo,
enciklopedisti, predromantizam. Romantizam: opće značajke, engleski, francuski
i njemački romantizam, romantizam u slavenskim književnostima. Realizam:
poetika i književno stvaranje, preteče, realistička književnost u Francuskoj
i u Rusiji. Baudelaire, simbolizam, parnasovci. Naturalizam i verizam. Književni
pravci XX. stoljeća. Opće značajke i reprezentativna djela moderne poezije,
proze i drame. Postmoderna književnost.
b) pisci
Homer, Eshil, Sofoklo, Euripid, Aristofan, Plaut, Vergilije,
Horacije, Ovidije, Petronije, Apulej, Dante, Petrarca, Boccaccio, Chaucer,
Ariosto, Rabelais, Tasso, Cervantes, Góngora, Lope de Vega, Shakespeare,
Quevedo, Milton, Calderón de la Barca, Corneille, Molière, Racine,
Defoe, Swift, Le Sage, Richardson, Voltaire, Prevost, Fielding, Goldoni,
Rousseau, Sterne, Diderot, Beaumarchais, Goethe, Schiller, Hölderlin,
Wordsworth, Novalis, Scott, Manzoni, Byron, Lamartine, Shelley, Keats, Heine,
Mickiewicz, Leopardi, Puškin, Hugo, Poe, Ljermontov, Stendhal, Balzac,
Gogolj, Thackeray, Dickens, Turgenjev, Keller, Flaubert, Dostojevski, Tolstoj,
Zola, Verga, Maupassant, Whitman, Baudelaire, Mallarmè, Rimbaud, Ibsen,
Twain, James, Strindberg, Wilde, Shaw, Conrad, Čehov, Gorki, Proust,
Rilke, Pirandello, Th. Mann, Blok, Apollinaire, Musil, Joyce, V. Woolf, Gide,
Kafka, Broch, T. S. Eliot, Pessoa, Ungaretti, Pasternak, Bulgakov, Majakovski,
Faulkner, Garcia Lorca, Brecht, Malraux, Hemingway, Borges, Yourcenar, Sartre,
Camus, Beckett, Ionesco, Simon, Celan, Calvino, Grass, Garcia Marquez.
2. TEORIJA I METODOLOGIJA PROUČAVANJA KNJIŽEVNOSTI
a) osnovni pojmovi teorije književnosti
Teorija književnosti, povijest književnosti i književna kritika; pojam
znanosti o književnosti. Stilistika, poetika i retorika. Osnovni pojmovi
verzifikacije; najpoznatiji stihovi i strofe. Tropi i figure. Klasifikacija književnosti:
književni rodovi i vrste, poezija i proza, usmena i pisana, trivijalna. Značajke
pojedinih književnih vrsta. Osnovni pojmovi analize književnoga djela: motiv,
tema, fabula, kompozicija, pripovjedač, karakter, ideja. Poetika i retorika od
Aristotela do romantizma najznačajnija djela i njihova osnovna problematika.
Stilistička i strukturalna analiza književnoga teksta.
b) Osnovne orijentacije u metodologiji proučavanja književnosti
Opći metodološki problemi suvremene znanosti o književnosti. Književnoznanstveni
pozitivizam (Scherer, Taine). Ruski formalisti (Šklovski, Tinjanov, Tomaševski
i dr.), novija kritika u Engleskoj i Americi (T. S. Eliot, Richards, Nova
kritika, teoretičari romana), učenje o interpretaciji (Staiger, Kayser).
Utjecaji psihoanalize i arhetipska književna kritika (Freud, Jung, Frye).
Utjecaji fenomenologije i egzistencijalizma (Ingarden, Sartre, Heidegger).
Sociološka orijentacija u suvremenom proučavanju književnosti (Escarpit, Lukács
i noviji kritičari). Estetika recepcije i teorijski pristupi čitanju književnoga
teksta. Utjecaji lingvistike i teorije informacija (de Saussure, Jakobson).
Strukturalizam i semiotika (Barthes, Lotman, Eco i dr.). Dekonstrukcija i
poststrukturalistički kritički pristupi.
c) osnovni pojmovi komparativnoga proučavanja književnosti
Osnovni pojmovi komparatistike kao studijske discipline. Opća, komparativna i
svjetska književnost. Problemi komparativnoga proučavanja povijesti književnosti:
tematologija, književna razmjena, književna morfologija. Problemi teorije
prevođenja. Suvremena komparatistika u pojedinim zemljama.
3. KOMPARATIVNA POVIJEST HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI
Latinski, grčki i staroslavenski utjecaji u hrvatskoj književnosti.
Predstavnici latiniteta u 14. i 15. st.; petrarkisti; renesansna epika (Marulić
i tradicija), Hektorović i Zoranić. Marin Držić i europsko renesansno kazalište.
Lirika u XVI. stoljeću. Barokni ep, komične poeme, religiozne poeme, melodrama
(autori, izvori, teme). Metaforika i verzifikacija Ivana Bunića Vučića,
manirizam, Katančićev kvantitativni stih. Protestantizam u hrvatskoj književnosti,
hrvatski latinisti u XVIII. stoljeću, opat Fortis i morlakizam. Preporoditelji
i njihov odnos prema slavenskim, germanskim i romanskim književnostima, prema
hrvatskoj književnoj tradiciji i europskom romantizmu. Šenoina književna
naobrazba i orijentacija. Pokušaji naturalizma (Kumičić i Zola). Ruski
utjecaji na hrvatsku realističku pripovjednu prozu. Hrvatska književnost prema
engleskoj književnosti u XIX. stoljeću. Matošev odnos prema suvremenoj
europskoj književnosti. Kozmopolitizam i esteticizam Moderne. Odjeci
ekspresionizma; tendencije u međuratnoj književnosti. Suvremena hrvatska književnost
u kontekstu svjetske književnosti.
4. TEATROLOGIJA I FILMOLOGIJA
a) teatrologija
Postanak i razvitak teatrologije. Teatrologija kao znanstvena disciplina (kao
predmet sveučilišne nastave) i kao više pojedinačnih studijskih predmeta
(scenografija, kostimografija, povijest kazališta, teorija glume i režija).
Analiza dramskoga teksta i analiza procesa kazališne izvedbe: fabula, karakter,
dijalog, osjećaj, mišljenje, gluma, igra. Dramske i antidramske vrste:
tragedija, komedija, tragikomedija, farsa, melodrama, mješovite vrste. Metode
istraživanja u teatrologiji. Suvremeni pokušaji određenja fenomena teatra i
izvođenje sistematike teatrologije. Podrijetlo kazališta. Osnovni tokovi opće
povijesti kazališta i drame. Razvitak teorije drame od Aristotela do danas.
Povijest hrvatskoga kazališta. Suvremeno kazalište u svijetu i u nas.
b) filmologija
Osnove teorije filma. Film prema drugim umjetnostima. Poetika, retorika i
stilistika filma. Filmologija i komplementarne discipline: semiotika, teorija
komunikacije, komparativna estetika, psihologija. Povijest filma, njezine
odrednice i razvitak filmske umjetnosti. Najznačajniji stvaratelji i djela
filma, najznačajniji pravci, stilovi, nacionalne kinematografije. Doba
televizije i novih medija.
Popis literature za završni ispit možete naći ovdje (rtf dokument).
