Adamček, Josip - Kampuš, Ivan. Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV. i XVI. stoljeću. IHP Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb, 1976, pp 687.

 

Tomislav Bali, Branimir Brgles, Stipe Mlikotić, Damir Stanić, Nataša Štefanec, Andreja Talan

 

 

Godine 1976., Josip Adamček i Ivan Kampuš objavili su jednu od važnih zbirki izvora za hrvatsku ranonovjekovnu povijest. Radi se o poreznim popisima Hrvatskog i Slavonskog Kraljevstva od 1495 do 1598. godine. U obrađenom razdoblju postoje dva tipa poreznih popisa. Porezni popisi do 1598. godine popisuju samo vlasnike selišta bez popisivanja stanovništva koje živi na selištu. Porezni popis iz 1598. popisuje sve porezne obveznike unutar selišta te ga možemo smatrati prvim protostatističkim popisom civilnog stanovništva Hrvatsko-slavonskog Kraljevstva (objavljivanje ovog popisa planiramo do 2010. godne). Porezni popisi sadrže nekoliko temeljnih obavijesti: godinu popisivanja, iznos poreza po selištu, ime i prezime posjednika, broj selišta koje posjeduje i mjesto u kojem ih posjeduje, županiju i sudski kotar u kojem se mjesto nalazi.  a ponekad i službu posjednika te njegov rodni odnosno obiteljski status). Popisi donose i niz dodatnih podataka koji su nam danas vrlo dragocjeni, kao što su titula posjednika, često i služba posjednika te obiteljski status. 

Važnost ovih popisa je gotovo neprocjenjiva kad je demografska i genealoška problematika u pitanju, kako zbog stoljetnih raspona koje pokrivaju, tako i zbog sustavnosti kojom bilježe podatke. Nadalje, osmanski napadi su u 16. stoljeću pokrenuli opsežne migracije u jugistočnoj Europi, koje su utjecale na razne aspekte funkcioniranja hrvatskog ranonovovjekovnog društva. Obradom poreznih popisa (imena, prezimena, mjesta), posebno nakon objavljivanja dodatnih serija iz 17. stoljeća, moći će se rekonstruirati smjerovi, a možda i obim migracija. Analizom broja posjednika mogu se izvući podaci o društvenom raslojavanju (postoci određenih slojeva stanovništva u ukupnoj populaciji), pratiti imovinsko stanje odabranih obitelji. Ovo su samo neke od mogućnosti obrade, koje mogu činiti dobru podlogu istraživanjima najrazličitijih (inter)disciplinarnih usmjerenja.  

 

 

Ovaj je tip izvora bilo teško učinkovito koristiti i pretraživati u postojećem tiskanom obliku. Povezujući projektne aktivnosti i nastavu na Odsjeku za povijest, grupa studenata povijesti,  pod mentorstvom voditeljice projekta, započela je s projektom digitalizacije i kompjuterske obrade ovih izvora, ne bi li ih prilagodila suvremenom načinu rada i povećala razinu njihove preglednosti, iskoristivosti i dostupnosti. Poznato je da su Josip Adamček i Ivan Kampuš vrlo savjesno sakupili i prepisali građu, te je rad na poreznim popisima u prvoj fazi prvenstveno bio usmjeren k tome da se razne tipove podataka koje ovi izvori nude, od toponomastičkih, onomastičkih, genealoških, gospodarskih i drugih, učini lako dostupnima i pretraživima širokom krugu korisnika. U ovoj fazi rada, smatrali smo da je dovoljno napraviti prijepis već objavljenih podataka, dok se ne susteknu uvjeti koji bi omogućili uvid u kompletnu izvornu građu, koja se čuva u mađarskim i hrvatskim arhivima.

Porezni popisi su kroz cijelo 16. stoljeće rađeni istom metodologijom, ali su popisivači često bili nedosljedni u njezinoj primjeni. To nije predstavljalo problem pri ubiranju poreza, jer su ljudi na terenu lako rješavali moguće nepoznanice, ali je nakon četiri stoljeća rastojanja dovelo do niza poteškoća pri pokušaju elektorničke obrade popisa i stvaranja konzistentne i pretražive baze podataka. Naime, porezni popisi su imali prvenstvenu svrhu evidentiranja poreznih obveznika, odnosno poreznog potencijala Kraljevstva, dok je primarna svrha objavljivanja ovih popisa na mrežnim stranicama njihovo iskorištavanje u razne istraživačke svrhe, dakle otvaranje mogućnosti sustavnog pretraživanja podataka, bez nepoznanica i dvojbenih tumačenja podataka. Usustavljivanje podataka podrazumjevalo je rješavanje niza nepoznanica uz pomoć stručnih znanja ili pronalaženje rješenja za upis cjelovitog podatka koji samom korisniku ostavlja mogućnost interepretacije. Za razliku od nekih jednostavnijih baza, bazu poreznih popisa će se zbog mogućih ambivalentnih tumačenja podataka dopunjavati godinama, sukladno novim istraživanjima raznolike ranonovovjekovne građe. Popisi obiluju raznim terminima koji današnjem korisniku ne moraju biti razumljivi te ćemo osigurati i kratak rječnik najvažnijih termina.

 

 

I. Popisi su pisani latinskim jezikom i mađarskom grafijom, što otežava prevođenje imena mjesta te imena i prezimena u današnji standardni hrvatski oblik. Do danas smo razrješili samo dio toponima. Oblici koje smo predložili podložni su promjenama i dopunama te unaprijed zahvaljujemo svim korisnicima na prijedlozima i sugestijama za poboljšanje baze. 

 

II. Metodologija izrade popisa poreznih obveznika u 16. stoljeću očito je nalagala popisivanje imena mjesta i imena posjednika jedno uz drugo. Ipak, budući da se radi o predstatističkom razdoblju, u mnogim slučajevima došlo je do odstupanja od ovog pravila, kako slijedi, što je prouzročilo brojne probleme pri stvaranju baze.

 

1. Popisuje se samo posjednik, bez reference na mjesto. 

2. Popisuje se samo mjesto, bez navođenja posjednika. 

3. Popisuje se mjesto i posjednik, a zatim slijede imena posjednika bez da ih se rječcom ibidem ili na neki slični način veže uz spomenuto mjesto. U ovim smo slučajevima uglavnom pretpostavljali da posjednici koji slijede pripadaju spomenutom mjestu.  

4. Obično se jednog posjednika veže uz određeni broj selišta u nekom mjestu, ali ima dosta primjera kad dvoje ili više ljudi posjeduje skupinu selišta u nekom mjestu, bez da se navodi koliko selišta pripada kojem posjedniku. Ovaj problem je rješen uvođenjem dodatne rubrike u koju se smješta sve ostale nabrojane posjednike osim prvog.

5. Ponekad se navode dva ili više mjesta uz istog posjednika i isti broj selišta. U tom slučaju sva su mjesta upisana u jednu ćeliju, kao i u popisu, a sustav pretraživanja uzima u obzir sve slučajeve u kojima se pojedini toponim javlja, bio naveden posebno ili u grupi.

6. Često se navodi samo ime bez prezimena, a u nešto manje slučajeva prezime bez imena. U nekim slučajevima, gdje je iz popisa bilo očigledno da se radi o pripadnicima iste obitelji, vezali smo ime za prezime koje je spomenuto neposredno prije i to posebno naznačili zvjezdicom (*).  

7. Četo se navode udovice kao posjednice. To nije predstavljalo identifikacijski problem u slučaju kad je pokojni suprug spomenut prezimenom, ali jest kada je spomenut samo imenom. Zasad za ovaj problem nema rješenja, osim arhivskog istraživanja za svaku pojedinu osobu.

8. Ako se kao posjednici navode sinovi, kćeri ili siročad, ponekad se donosi prezime obitelji, ponekad samo ime oca, a ponekad ništa od ovoga, što također ostaje kao identifikacijski problem koji zahtijeva pojedinačna detaljnija istraživanja.  

9. Budući da se, kao što je vidljivo iz prethodnih napomena, radi o protostatističkim izvorima koje se ne može sustavno obraditi, molimo korisnike da imaju na umu moguća odstupanja od realnog stanja.

10. Samo izvorno izdanje Adamčeka i Kampuša sadrži i kraće popise osoba i institucija koji su oslobođeni plaćanja poreza ili popise dužnika. Ovi dijelovi su, za razliku od većine standardnih poreznih popisa, narativnije naravi te ih zasad nismo obradili.

11. U svim slučajevima u kojima porezni popisi izrijekom ne nude podatak, ali smo s velikom vjerovatnošću mogli pretpostaviti rješenje, to smo rješenje izrijekom naveli i uz njega stavili zvjezdicu (*).

 

Varijable: popis varijabli i dodatna pojašnjenja 

 

A/ GODINA UBIRANJA POREZA

B/ VRSTA I IZNOS POREZA 

C/ ŽUPANIJA (COMITATUS)

D/ KOTAR PLEMIĆKOG SUCA (PROCESSUS JUDICIS NOBILIUM)

E/ MJESTO

F/ MJESTO DANAS >> Podložno dopunama i promjenama.

G/ IME PRVOG UPISANOG POSJEDNIKA

H/ PREZIME PRVOG UPISANOG POSJEDNIKA NA ČESTICI

I/ OBITELJSKI STATUS PRVOG UPISANOG POSJEDNIKA NA ČESTICI >> Primjerice, udovica, sin, kćer, siročad, itd.

J/ PRVI POSJEDNIK: FIZIČKA OSOBA, SLUŽBA >> Često posjednik nije fizička osoba s imenom i prezimenom nego pravna osoba (župnik, samostan, biskupija, kaptol). Ponekad se posjednika (fizičku osobu) ne označava imenom i prezimenom nego samo titulom, statusom ili službom (kralj, predijalac, prebendar, ban, biskup i slično). Ponekad imamo posjednikovo ime i/ili prezime, ali i službu pri čemu je služba prvog posjednika, kao i svi prethodno nabrojeni slučajevi upisivana u ovu kolonu zato da bi se abecednim sortiranjem lako moglo klasificirati institucije kao posjednike, ali i razne službe u kraljevstvu.

K/ OSTALI UPISANI POSJEDNICI (fizičke i pravne osobe) NA ČESTICI SA STATUSOM, SLUŽBOM I TITULOM

L/ BROJ OPOREZIVIH SELIŠTA (PORTA, DIM)

M/ BROJ NAPUŠTENIH, SPALJENIH I UNIŠTENIH SELIŠTA (AKO SU UPISANI)

N/ TITULA PRVOG UPISANOG POSJEDNIKA 

 

 

 

 

Podaci koji su trenutno na webu bit će periodično dopunjavani novim, objavljenim i neobjavljenim izvorima slične provenijencije. U narednom razdoblju radi se na dvije muster liste iz 17. stoljeća, poreznom popisu iz 1598. i poreznim popisima iz 16. stoljeća za postor Međimurja.  

U sklopu digitalizacije podataka počelo se raditi i na izradi pratećih karata koje iz godine u godinu rekonstruiraju geografski položaj spomenutih mjesta, te broj i gustoću selišta u njima. Karte se namjerava sustavno povezati s bazom i omogućiti njihovo generiranje iz baze, ovisno o kriterijima koje će zadati korisnik. Za ovu rekonstrukciju od velike su pomoći resursi Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje te za njihovo korištenje zahvaljujemo dr. sc. Dunji Brozović Rončević, višoj znanstvenoj suradnici i ravnateljici Instituta. 

 

 

Popisi iz 1553., 1570., 1582. i 1596. godine poslužili su za vježbanje elektroničke i statističke obrade podataka o plemićkom sloju studentima na izbornoj nastavi "Hrvatski i slavonski staleži u 16. i 17. stoljeću u komparativnoj perspektivi" (akad. god. 2004/5 - 2006/7) te na seminaru iz "Hrvatske povijesti ranoga novog vijeka." Dio njihovih unosa, uz potrebna usustavljivanja i dorade, gorenavedeni 'prepisivački' tim koristio je i pri izradi ove baze te im, stoga, zahvaljuje na trudu!

 

N.Š.