Paedagogica: upute

Upute za povezivanje teksta i prijevoda pomoću mrežne stranice Alpheios Alignment Editor.

  1. Odaberite izvornik (grčki ili latinski), kopirajte ga (označite tekst, Edit / Copy ili kombinacija tipki Ctrl-C)
  2. Zalijepite ga u kućicu “Enter Text in Language 1” (lijepljenje: kliknite bilo gdje u kućicu, onda Edit / Paste ili kombinacija Ctrl-V)
  3. Odaberite prijevod, zalijepite u kućicu “Enter Text in Language 2” (isto kao 1–2)
  4. Na izborniku kraj kućica desno (“Language 1:”) odaberite jezik teksta; isto i na donjem izborniku za jezik prijevoda
  5. Kliknite na plavi gumb “Align” u donjem desnom kutu
  6. Otvorit će se stranica gdje su tekst i prijevod jedan pored drugoga, ali crvene boje
  7. Kliknite na prvu riječ teksta. Ona dobiva okvir.
  8. Kliknite na odgovarajuću riječ prijevoda. I ona dobiva okvir.
  9. Kliknite na sljedeću riječ teksta, pa na njezin ekvivalent u prijevodu, i tako dalje do kraja teksta.
  10. Posebni slučaj 1: jednoj riječi teksta odgovara više riječi prijevoda — kliknite na riječ teksta. Potom odaberite tipku Ctrl, pritisnite je, držite je pritisnuto, i kliknite, jednu za drugom, na sve hrvatske riječi koje čine prijevodni ekvivalent. Potom pustite Ctrl.
  11. Posebni slučaj 2: više riječi teksta prevedene su jednom hrvatskom riječju — kliknite na prvu riječ teksta, onda na hrvatsku; onda na drugu riječ teksta, onda opet na hrvatsku, itd.
  12. Posebni slučaj 3: riječ teksta nije prevedena — nemamo što označiti u hrvatskom
  13. Posebni slučaj 4: u prijevodu je dodana riječ koje nema u izvorniku — ako je prijevod gramatičke konstrukcije (npr. akuzativa s infinitivom), pripada riječi izvornika (npr. infinitivu); ako je prevodiočevo tumačenje, ne označavamo ništa
  14. Pogreška? Kliknite ponovo na istu riječ dok ne postane crvena

Konvencije

Grčki

  1. Član pripada imenici, odnosno supstantiviranoj riječi: slučaj “više riječi teksta prevedene jednom hrvatskom”
  2. DOPUNITI

Latinski

  1. DOPUNITI

Spremanje rezultata

Kad ste zadovoljni učinjenim, na stranici odaberite u gornjem lijevom uglu:

  1. “Export Display”, i “Save File” (ponuđen je naziv “alignment.xhtml”; završetak ne mijenjajte, ime možete po volji promijeniti). XHTML datoteku možete ponovo otvoriti iz svog browsera (File / Open File, ili Ctrl-O, pa nađite direktorij u koji ste spremili XHTML)
  2. “Export Alignment”, i “Save File” (ponuđen je naziv “alignment.xml”; XML datoteka pogodna je za kasnije objedinjavanje rezultata u bazi podataka)

NB: Snimljenu verziju spremljenu na svoj kompjuter više ne možete mijenjati. No, ako je stranica s uspoređenim tekstovima na adresi alpheios.net ostala otvorena (ona na kojoj se vidi “Export Display” i “Export Alignment”), onda možete na njoj naknadno mijenjati što god hoćete — i onda to ponovo snimiti (kao drugu verziju). Međutim, kad jednom tu stranicu zatvorite, ako želite ponovo raditi na istom tekstu, morat ćete sve raditi ispočetka.

Automatsko povezivanje teksta i prijevoda

Upute: Federico Boschetti, 10/2013

  • tekstovi odgovaraju jedan drugome do razine odlomka (do 500 riječi)
  • svaka datoteka sadrži jednu knjigu ili jedno djelo (ili jedan odlomak): djelo<NUM>_<LANG>.snt
  • izdvojiti interpunkciju razmacima (dodati razmake prije zareza, točaka, navodnika itd)
  • u datoteku umetnuti “uporišta” prema primjeru:
<anchor>lat.1.1</anchor> 
È un´ opinione antica , risalente ai tempi leggendari e corroborata dal consenso del popolo romano e di tutte le genti , che vi siano uomini dotati di una sorta di divinazione - chiamata dai greci mantiké - , cioè capaci di presentire il futuro e di acquisirne la conoscenza . 
Capacità magnifica e salutare , se davvero esiste , grazie alla quale la natura di noi mortali si avvicinerebbe il più possibile alla potenza degli dèi ! 
E come in altri casi noi romani ci esprimiamo molto meglio dei greci , così anche a questa straordinaria dote i nostri antenati dettero un nome tratto dalle divinità , mentre i greci , come spiega Platone , derivarono il nome corrispondente dalla follìa . 
<anchor>lat.1.2</anchor> 
Non conosco , in verità , alcun popolo , dai più civili e colti fino ai più efferati e barbari , che non creda che il futuro si manifesti con segni premonitori , e che esistano persone capaci di comprenderli e di spiegarli in anticipo . 
Incominciamo dalle testimonianze più antiche : 
per primi gli assiri , abitando vasti territori pianeggianti e potendo perciò vedere il cielo aperto fino all´ orizzonte in ogni direzione , osservarono assiduamente i passaggi e i moti delle stelle , e , quando li ebbero registrati , tramandarono ai posteri quale presagio costituissero per ciascun individuo . 
Tra gli assiri , si ritiene che in particolare i caldèi - nome di una gente , non della loro arte - con l´ incessante osservazione delle stelle abbiano fondato una scienza che permetteva di predire che cosa sarebbe accaduto a ciascuno e con quale destino ciascuno era nato . 
La stessa maestria si crede che abbiano raggiunto anche gli egiziani , nel corso di un tempo lunghissimo , durante secoli pressoché innumerevoli . 
Ancora : 
gli abitanti della Cilicia e della Pisidia e quelli , confinanti con loro , della Panfilia genti , tutte , che io ho governato credono che il volo e il canto degli uccelli servano a predire con la massima certezza il futuro . 
<anchor>lat.1.3</anchor> 
E la Grecia inviò mai dei propri abitanti a fondar colonie in Eolia , in Ionia , in Asia , in Sicilia , in Italia senza aver prima consultato l´ oracolo di Delfi o quello di Dodona o quello di Ammone ? 
 
<anchor>lat.1.1</anchor> 
Vetus opinio est iam usque ab heroicis ducta temporibus , eaque et populi Romani et omnium gentium firmata consensu , versari quandam inter homines divinationem , quam Graeci μαντικήν appellant , id est praesensionem et scientiam rerum futurarum . 
Magnifica quaedam res et salutaris , si modo est ulla , quaque proxime ad deorum vim natura mortalis possit accedere . 
Itaque ut alia nos melius multa quam Graeci , sic huic praestantissimae rei nomen nostri a divis , Graeci , ut Plato interpretatur , a furore duxerunt . 
<anchor>lat.1.2</anchor> 
Gentem quidem nullam video neque tam humanam atque doctam neque tam immanem tamque barbaram , quae non significari futura et a quibusdam intellegi praedicique posse censeat . 
Principio Assyrii , ut ab ultimis auctoritatem repetam , propter planitiam magnitudinemque regionum quas incolebant , cum caelum ex omni parte patens atque apertum intuerentur , traiectiones motusque stellarum observitaverunt , quibus notati , quid cuique significaretur memoriae prodiderunt . 
Qua in natione Chaldaei , non ex artis sed ex gentis vocabulo nominati , diuturna observatione siderum scientiam putantur effecisse , ut praedici posset , quid cuique eventurum et quo quisque fato natus esset . 
Eandem artem etiam Aegyptii longinquitate temporum innumerabilibus paene saeculis consecuti putantur Cilicum autem et Pisidarum gens et his finituma Pamphylia , quibus nationibus praefuimus ipsi , volatibus avium cantibus que certissimis signis declarari res futuras putant . 
<anchor>lat.1.3</anchor> 
Quam vero Graecia coloniam misit in Aeoliam , Ioniam , Asiam , Siciliam , Italiam sine Pythio aut Dodonaeo aut Hammonis oraculo ? 
Aut quod bellum susceptum ab ea sine consilio deorum est ? 
  • Treba nam i lematizirani popis riječi: oblik<TAB>lema; neka sadrži pojavnice koje se pojavljuju u tekstu (ako nemamo već postojeći veći rječnik).
  • Za taj popis treba riječi poredati po učestalosti, lematizirati ih (dvoznačnosti: oblik1<TAB>lemma1<RET> oblik1<TAB>lema2<RET>)
  • Ponovno riječi poredati po abecedi

b) alignment can be paragraph by paragraph; according to Bridget’s experience, the system works even if you align a quantity of text corresponding to an entire page (more or less, 500 words). It is Moore’s aligner (in the pipe of scripts) that perform the sentence-by-sentence alignment.

c) each file contain one work or a book of a work: in my Latin/Italian example, dediv1_lat.snt / dediv1_ita.snt, dediv2_lat.snt / dediv2_lat.snt are the first and the second book of De Divinatione by Cicero.

d) you must put anchors inside the files, according the examples (I suggest that you compare dediv1_lat.snt and dediv1_ita.snt)

e) I suggest that you create your “hrv” dictionary (form<TAB>lemma) with forms actually contained in your texts, if you haven’t at your disposition a large dictionary created by somebody else. I suggest that:

a) order words by frequency;

b) lemmatize them (if one form can be attributed to many lemmas, you can repeat the form: form1<TAB>lemma1<RET> form1<TAB>lemma2<RET>) - no mind if you lemmatize just the most frequent words: the system don’t require an accurate lemmatization: it uses lemmatization just to find anchors;

c) re-order them by form

Uočeni problemi

  • što je u akuzativu s infinitivom s hrvatskim veznikom “da”, veže li se on za infinitiv ili ostaje nepovezano?
  • Što smatrati prevoditeljevim tumačenjem, tj. koja je razlika između prevoditeljeva dodatka i jedne riječi prevedene s više hrvatskih riječi ili više riječi prevedenih s jednom hrvatskom. Npr. ako je u latinskome tekstu “scientiam rerum gestarum”, što je u hrvatskome prevedeno samo kao “znanje” ili “in summos homines” prevedeno “o ljudima najveće duhovne snage”, povezujem li samo “scientiam” i “znanje” i “summos” i “najveće” ili povezujem sve tri riječi u “scientiam rerum gestarum” sa “znanje” i “summos” s “najveće duhovne snage” smatrajući da je to prijevodni ekvivalent neovisno o broju riječi i specifičnijem ili općenitijem značenju?
  • Također su mi problem predstavljali hrvatski povratni glagoli. Uz što se povezuje povratna zamjenica? Čini mi se da ima više slučajeva, a nije mi logično da se u svakome specifičnome slučaju to rješava drukčije. Ako je glagol u latinskome bez osobne ili povratne zamjenice, npr. “exstitissent” čini mi se da i “ističe” i “se” vežem za njega, ali kad je bezlični glagol u perfektu - npr. “visum es” - čini mi se da je logičnije povezati povratnu zamjenicu uz ovo “est” jer ona u hrvatskome preuzima ulogu spone, ali postoji i treći primjer u kojemu sam “se” povezala uz osobnu zamjenicu - “te converteris” - “obratio se”. Čini mi se problematičnim to što je u sva tri primjera u hrvatskome povratnost dio leksičkoga značenja glagola i čini mi se da ima zapravo isti status, a zbog različitoga povezivanja djeluje kao da je riječ o trima potpuno različitim funkcijama. Rješenje nije ni ako se uzme u obzir je li u hrvatskome riječ o zamjenici ili čestici jer nije podudarno s latinskim.
  • Kod posebnog slučaja 1 ('memoriae' = 'na zgodu') interlinearni hrvatski tekst dobro odgovara latinskom, ali interlinearni latinski ponavlja istu riječ ispod svake hrvatske iz grupe ('memoriae' je i ispod 'na' i ispod 'zgodu') što izgleda dosta čudno. Isto se događa i kod posebnog slučaja 2, ali u suprotnom smjeru. Možda bi developeri mogli u budućnosti tu uvesti neko indeksiranje ili način da se označe semantički centralne riječi, da to bude grafički zgodnije riješeno.
  • Posebni slučaj 5: više latinskih riječi prevedeno je većim brojem hrvatskih, ali ne sasvim ekvivalentnih (npr. pasivna perifrastična konjugacija, Cic. 3: 'repetenda est' - 'valja u pamćenje prizvati') – ako se sve poveže sa svime, sustav pokazuje sve uz sve, što izgleda čudno. S druge strane, ako se 'valja' poveže s 'est', što ćemo sa slučajevima u kojima je 'sum' izostavljen (Cic. 3: 'illam … segregandam putes')? Tu bi opet mogli uskočiti programeri, omogućujući nam da povezujemo morfeme (npr. 'valja' s '-nd-', 'tobože' s konjunktivnim '-a-' u 'statuam', 'naj-' sa 'satis', 'explicatam' s '-jasnije', 'a nobis' s '-m' u 'iznesem' – sve iz Cic. 3). Do tada, možda se možemo dogovoriti ili da povežemo sve sa svime (i čekamo doradu rješenja za interlinearni tekst) ili da glagol 'sum', kad nema jasan ekvivalent u hrvatskom, ostavimo nepovezan.
  • Morfološka dvojnost: 'viri omnium eloquentissimi' prevedeno je 'najrječitiji od svih ljudi' – u hrvatskom imamo genitiv, ali se to ne vidi na prvi pogled. Ako želimo preciznost, u nekom će trenutku biti dobro uvesti morfološke oznake, barem u dvojbenim slučajevima.
  • “nemo studuisse” (“nitko se nije bavio”), povezujem li “nemo” s “nitko nije”, ili “studuisse” s “nije se bavio”? Nije mi logično povezati “nemo” s “nije”, no s druge strane mi vrlo zbunjujuće djeluje kada kliknem na “studuisse”, a označi mi se “nije se bavio”.
  • Što se tiče prijedloga, ako je riječ o pasivnoj rečenici, povezujem li a/ab s imenicom ili ga uopće ne označavam?
  • ako je riječ o sintagmi - npr. “in suis studiis” (“svojih nauka”), povezujem li prijedlog s imenicom ili sa zamjenicom, ili ga uopće ne označavam?
  • u Cic. 2 javlja se još problema s negacijama. U latinskom stoji neque – neque, što se lako povezuje s hrvatskim niti – niti, no jedan od tih neque negira glavni glagol (neque hortanti deero neque roganti). Treba li se jedan neque povezati s hrvatskim “neću” (neću iznevjeriti)? U tom slučaju ispod neque piše i “niti” i “neću”, što možda nije najjasnije.
  • Drugi je dio rečenice još zamršeniji - neque auctoritate quisquam apud me plus valere te potest neque voluntate. Ovdje neque treba povezati i s potest i s quisquam, gdje je sintagma neque quisquam prevedena kao “ničiji” (ugled), a (neque) potest valere kao “nisu vredniji”. Stoga nije baš jasno što bi se s čime povezalo.
  • pojavljuje se sintagma prima aetate, prevedena kao “vrlo mlad”. Treba li povezati prima s “vrlo”, a aetate s “mlad”?
  • Gdje je nestala moja datoteka nakon što je odabrano “export alignment”?
 
n/paedagogica-proba-uput.txt · Last modified: 05. 11. 2013. 15:26 by filologanoga
 
Recent changes RSS feed Creative Commons License Donate Powered by PHP Valid XHTML 1.0 Valid CSS Driven by DokuWiki